Počinje da liči

Kostunica - počinje da liči na Gadafija

Te neće severno-atlantske integracije, te hteo bi neutralnost, te najbolji je Hong-Kong, te ovo, te ono … stvarno pomalo počinje da liči na čoveka sa najviše “politički smelih” izjava!





A sada nešto sasvim drugačije

Gledaj majku biraj ćerku
Gledaj majku biraj ćerku – isečak promotivnog plakata za Performa prezervative (agencija DDB, Novi Zeland)

Glede neodlaska na BlogOpen (po meni razlozi opravdani što ne znači da bi ih organizatori prihvatili) obećao sam sebi kako ću javno priznati da sam ispao “kurton” i to prvom prilikom kad o istom budem pisao. Nakon prethodnog članka o prezervativu za borbu protiv silovanja red je da verne čitaoce ovog bloga upoznam i sa drugim popularnim trendovima u proizvodnji “normalnih” prezervativa.

Na fotografiji je promotivni plakat za Durex prezervative, izrađen u okviru kampanje “Last longer” (Da duže traje) uz koji je došla i ograničena serija “stimulativnih” jastuka. Kako da traje duže? Lako – prezervativ je sa unutrašnje strane “osvežen” blagim anestetikom (benzokain) koji bi trebalo da “uspori doživlja” i shodno – produži uživanje. Još jedna inovacija dolazi nam iz Južne Afrike gde se odnedavno u prodaji nalaze Pronto kondomi namenjeni pre svega onima koji muku muče sa starim kurtonskim pravilom – “Dok ga staviš – prođe te volja”. Pronto se navlači u 5 lakih koraka (video demonstracija) a novotarija je što se zaštitni omotač skida na kraju. Ostajemo na Afričkom kontinentu koji je na inovacije primoran, pre svega, zbog velikog broja zaraženih HIV virusom putem seksualnog kontakta. Organizacija DKT International profesionano se bavi planiranjem porodice i prevencijom AIDS-a širom Sveta a u septembru je na etiopijsko tržište plasirala kondome sa ukusom i mirisom kafe. Da je ukus i miris po meri tržišta potvrđuje prodaja 300,000 komada po ceni od 5,5 dinara uprkos protivljenju religioznih (pravoslavnih) vlasti. Olakšavajuća okolnost je što stanovnici Etiopije misle kako su upravo oni izmislili popularni napitak pa ne čude izjave zadovoljnih kupaca poput “bilo je i vreme da za lepe Etiopljanke počnemo da koristimo etiopske ukuse”. Organizacija je, ohrabrena početnim uspehom, već pripremila slične proizvode i za druge zemlje u kojima radi. Tako je Kinezima namenjen kondom sa ukusom slatkog kukuruza, a za Indonežane sa ukusom popularnog voća Durian (čiji bi se miris u ostatku Sveta pre nazvao destimulativnim smradom o.a.).

DKT još uvek ne radi u Srbiji, ali ako bi kojim čudom u okviru kampanje “Kupujmo domaće” ponudili “Naše senzualne kondome” pitanje je samo da li bi Srbi (a Boga mi i Srpkinje) bolje prihvatili ukus Šljive, ajvara ili sjeničkog sira. Naravno, ako ovaj članak kakvog preduzetnika (još bolje kontroverznog bizmismena) natera na proizvodnju “custom” (prilagođenih) kurtona za srpsko tržište neka mi se za svaki slučaj javi – imam ja još ideja za ukus i miris “prvog srpskog kurtona” … neće se nastavljati!

Kurton protiv silovanja

Kurton protiv silovanja

Došao čovek u salon za tetovažu i zamoli majstora da mu na penisu istetovira tekst “Ferrari”. Majstor već svik’o na neobične zahteve mušterija, ne pita ništa, sedi i radi. Čim je završio krene priča s’ mušterijom.

  • Majstor: A, dobro ispalo – al’ će devojka da ti se obraduje kad joj uletiš s’ Ferarija?
  • Mušterija: Nemam ja devojku.
  • Majstor: Dobro de, žena onda
  • Mušterija: Nemam ni ženu – imam dečka
  • Majstor (zabrinuto): Ček malo – onda moram i traktor da ti istetoviram na mošnicama.
  • Mušterija (zbunjeno): Što bre majstore – šta će mi traktor?
  • Majstor (ozbiljno): Pa kad ovaj Ferrari uleti u govna s’ čim ćeš da ga vadiš ako ne s’ traktorom …

Sad RAPEX kurton – prvi kurton patentiran za borbu protiv silovanja – nije predviđen za vađenje već za (figurativno) “uvaljivanje u govna” a sudeći prema objašnjenju inovatorke Sonet Elers (Sonette Ehlers) osim hirurške intervencije nikakav traktor ne pomaže. Zapravo RAPEX i nije klasičan kondom jer je namenjen ženama koje strahuju od mogućeg silovanja. Kondom se umesto navlačenja na penis uvlači u vaginu, posebnim dodatkom, slično tamponima. U “praksi”, ukoliko do silovanja dođe, RAPEX se, sitnim zubima od lateksa sa unutrašnje strane, “zakači” na penis silovatelja, prouzrokuje bol i odvraća ga da sa penetracijom nastavi. Zahvaljujući konstruktivnom rešenju RAPEX ostaje “nakačen” i nakon prestanka erekcije, te na taj način, teoretski, RAPEX ne samo da odvraća već i olakšava identifikaciju i hvatanje počinioca. Ideju za ovako “surov” način borbe protiv silovanja Sonet Elers dobila je, kako sama tvrdi, davne 1969. godine kada je kao medicinska sestra u bolnici u Johanesburgu (Južna Afrika) od jedne od žrtava silovanja čula kako žali “što dole nije imala zube” – odsustvo potrebnih tehnologija i materijala za izradu “kondoma sa zubima” dovelo je do toga da se RAPEX u obliku prototipa javnosti prvi put predstavi tek 35 godina kasnije.

Ovako originalan pristup samopomoći potencijalnim žrtvama silovanja izazvao je i negativne reakcije kod onih koji se problemom silovanja profesionalno bave. Sudeći po istraživanjima većinu silovanja počine osobe poznate ili bliske žrtvi pa je logično pretpostaviti da bi žene, ako silovanje vrši poznata osoba, s punim poverenjem RAPEX ostavile sa strane. Mnogi ističu da kada silovatelj shvati da je uhvaćen u zamku, dok mu je žrtva još uvek “pod rukama”, silovatelj može nasrnuti na život svoje žrtve, dok s’ druge strane i same “žrtve” RAPEX mogu koristiti za nameštanje optužbi za silovanje. Jedno je sigurno – kada se krajem ovog meseca “zubati kurton” nađe u slobodnoj prodaji u Južnoj Africi nateraće muškarce da pre “uživanja” s’ bilo kim dooobro porazmisle!

Poslovni rizik u 2008.

Kompanija Ernst&Yang objavila je izveštaj o globalnim poslovnim rizicima za 2008. godinu u kojem analizira najvažnije postojeće i mogućih (nadolazećih) opasnosti za kompanije koje posluju globalno u različitim sektorima. Izveštaj je urađen na osnovu mišljenja više od 70 analitičara iz 20 disciplina a pojedinačni izveštaji po sektorima očekuju se kasnije ove godine.

Prvih deset strateških rizika za globalno poslovanje, sudeći po izveštaju, su:

  1. Promena zakonske regulative i načina poslovanja
  2. Potresi na svetskom finansijskom tržištu
  3. Starenje potrošača i radne snage
  4. Nemogućnost kapitalizacije na novim tržištima
  5. Ukrupnjavanje/tranzicija industrije
  6. Energetski šok
  7. Izvršavanje strateških transakcija
  8. Inflacija troškova
  9. Radikalni potezi u zaštiti okoline
  10. Promene u navikama potrošača

Prema izveštaju 5 mogućih strateških rizika u narednim godinama za globalno poslovanje su:

  • “Rat” za talente
  • Epidemije zaraznih bolesti na globalnom nivou
  • Uspon privatnih investicionih fondova
  • Nemogućnost/nedostatak inovacije
  • i svakako najopasniji – nazadovanje kineskog “privrednog čuda”

Najuticajniji ljudi u IT industriji

CompTIA je objavila rezultate svoje ankete o najuticajnijim pojedincima u IT svetu u prethodnih četvrt veka. U anketi, sprovedenoj sredinom ove godine, učestvovala su 473 ispitanika a jedini uslov bilo je najmanje trogodišnje iskustvo u IT industriji.

  1. Bill Gates, Microsoft (84%)
  2. Steve Jobs, Apple (73%)
  3. Michael Dell, Dell (53%)
  4. Linus Torvalds, Linux (47%)
  5. Sergey Brin i Larry Page, Google (47%)
  6. John Chambers, Cisco (44%)
  7. Larry Ellison, Oracle (36%)
  8. Vinton Cerf (i Bob Kahn), dizjaneri TCP/IP protokola (35%)
  9. Steve Ballmer, Microsoft (35%)
  10. Meg Whitman, eBay (30%)

O relevantnosti ovog istraživanja možda najviše govori podatak da je MS Internet Explorer izabran kao proizvod koji je obeležio prethodnih 25 godina u IT industriji dok je s’ druge strane Tim Berners-Lee, čovek koji je izmislio svetsku mrežu (World Wide Web), plasiran na samo dno liste sa jedva 1 procentom glasova!

Za smrt – pozovi DHL

Poslednja dva meseca dobar deo slobodnog vremena posvetio sam kupovini knjiga za školicu (biće specijal o iskustvima sa “ekspres” i inim dostavama knjiga iz inostranstva). No pošto su za učenje na mojoj školi neophodni i vodiči evo faktografskog uvida u efikasnost kompanija koje se diče “brzom” isporukom “brzih pošiljki”:

 
2-11-07, 20:00 London-Heathrow – UK Pošiljka preuzeta
2-11-07, 20:57 London-Heathrow – UK Pošiljka izvozno procesirana u mestu otpreme
2-11-07, 21:10 London-Heathrow – UK Napustilo skladište DHL-a u London-Heathrow – UK
2-11-07, 21:13 London-Heathrow – UK Prispelo u skladište DHL-a u London-Heathrow – UK
2-11-07, 22:37 London-Heathrow – UK Napustilo skladište DHL-a u London-Heathrow – UK
2-11-07, 23:43 London-Heathrow – UK Napustilo skladište DHL-a u London-Heathrow – UK
2-11-07, 23:43 London-Heathrow – UK Pošiljka u tranzitu kroz London-Heathrow – UK
3-11-07, 01:20 East Midlands – UK Prispelo u skladište DHL-a u East Midlands – UK
5-11-07, 00:48 Leipzig – Germany Prispelo u skladište DHL-a u Leipzig – Germany
5-11-07, 05:38 Leipzig – Germany Napustilo skladište DHL-a u Leipzig – Germany
5-11-07, 08:53 Sofia – Bulgaria Prispelo u skladište DHL-a u Sofia – Bulgaria
5-11-07, 10:09 Sofia – Bulgaria Napustilo skladište DHL-a u Sofia – Bulgaria
5-11-07, 13:50 Skopje – Macedonia Prispelo u servisni centar DHL-a destinacije
5-11-07, 13:53 Skopje – Macedonia Pošiljka stigla na pogrešnu lokaciju. Prosledjena na tačnu adresu
5-11-07, 18:39 Skopje – Macedonia Pošiljka je zadržana
6-11-07, 19:23 Skopje – Macedonia Napustilo skladište DHL-a u Skopje – Macedonia
6-11-07, 23:26 Leipzig – Germany Pošiljka stigla na pogrešnu lokaciju. Prosledjena na tačnu adresu
7-11-07, 02:40 Leipzig – Germany Napustilo skladište DHL-a u Leipzig – Germany
7-11-07, 03:52 Bergamo – Italy Prispelo u skladište DHL-a u Bergamo – Italy
7-11-07, 08:12 Bergamo – Italy Napustilo skladište DHL-a u Bergamo – Italy
7-11-07, 12:01 Belgrade – Serbia, Republic of Prispelo u skladište DHL-a u Belgrade – Serbia, Republic of
7-11-07, 12:17 Belgrade – Serbia, Republic of Prispelo u servisni centar DHL-a destinacije
7-11-07, 12:39 Belgrade – Serbia, Republic of Prispelo u servisni centar DHL-a destinacije
7-11-07, 17:21 Belgrade – Serbia, Republic of Prosleđeno na dostavu
8-11-07, 15:54 Kragujevac – Serbia, Republic of Pošiljka isporučena
 

Veeeelikiii Alibaba

Još jedna prva javna ponuda (IPO) akcija kineske kompanije na berzi u Hong-Kongu pretvorila se u “bajkovitu priču” (sa nezivesnim krajem) o uspehu. Kineski B2B (Business to Business) portal Alibaba, osnovan 1999. godine, juče je javno ponudio svoje akcije u vrednosti od 858,9 miliona američkih dolara, odnosno, 17 odsto svog akcijskog kapitala. Prvog dana učešća na Hong-konškoj berzi, vrednost akcija gotovo je utrostručena čime je potučen nedavni rekord Petročajne.

Na ovaj način vrednost portala Alibaba trenutno nadmašuje zaradu istog fantastičnih 316 puta a vrednost portala, u kome je Yahoo! najveći pojedinačni suvlasnik, “skočila” je na 25,6 milijardi američkih dolara čime se Alibaba, sa 24 miliona korisnika, svrstao među pet najvrednijih Internet kompanija u Svetu, odnosno, “najskuplju” u Aziji (ne računajući Japan).