Koj’ ti je IP?

IP adresa (Internet Protocol address) Vašeg računara, niz od 12 arapskih cifara, grupisanih po tri i odvojene tačkama, je po pravilu prvi podatak koji se beleži na brojnim prezentacijama koje posećujete. Na osnovu IP adrese određuje se lokacija sa koje pristupate prezentaciji. Budući da je širokopojasni pristup Internetu, koji karakteriše uslovno “statična” IP adresa, danas postao standard za veliki broj korisnika aplikacijama za praćenje poseta ne predstavlja problem da na osnovu IP adrese sa koje pristupate prate vaše “kretanje” i beleže navike na prezentacijama koje posećujete. Uostalom, ako mi ne verujete, razmislite kako su mesecima policiji nepoznati “Oslobodioci”-palikuće iz Novog Sada identifikovani nedugo nakon objavljivanja video-spota svog poduhvata na YouTube-u!?!

Upravo je značaj i značenje IP adrese, u zakonskom i društvenom smislu, u osnovi rasprave o zaštiti privatnosti na svetskoj mreži koja se ovih dana vodi pred Evropskim Parlamentom. Nemački komesar za zaštitu podataka, Piter Šar (Peter Scharr), pred komisijom evropskog Parlamenta izneo je stav da ukoliko Sud ili koji drugi državni organ može IP adresu koristiti kao metod identifikacije pojedinca tada se ista ima smatrati ličnim podatkom, i kao takva, lična i privatna, potpada pod garantovanu zaštitu ličnih podataka propisanu Zakonima i preporukama Evropske Unije. Šar predvodi evropsku komisiju za zaštitu (privatnih i drugih o.a.) podataka koja trenutno radi na izradi izveštaja koji treba da da ocenu o tome kako su metode praćenja korisnika i prikupljanje podataka o istima od strane najvećih internet prezentacija (Google, Yahoo!, Microsoft) usklađene sa regulativom Unije kao i predlog mera koje, ukoliko ima potrebe, treba preduzeti kako bi se kompanije naterale da poštuju regulativu na prostoru Evropske Unije. Tvrdnje o klasifikaciji IP adrese koje dolaze od jednog od kreatora politike zaštite privatnosti Evropske Unije izazvale su i odgovarajuću reakciju druge strane – pretraživača. U svoju odbranu, pre svih Google, pretraživači ističu značaj koji za lokalizaciju rezultata predstavlja “očitavanje” IP adrese korisnika koji postavlja upit, zatim značaj koji IP adrese imaju u sprečavanju pokušaja prevara i “fer” odnosa sa oglašivačima, kao i internu politiku pretraživača usmerenih na zaštitu ličnih podataka korisnika.

Kako bilo, nakon dugotrajnih rasprava i “nevoljnih” ustupaka sa obe strane oko razmene ličnih podataka putnika u avio saobraćaju, čini se kako se otvara još jedan front na polju zaštite privatnosti između zakonodavaca i administracije Evropske Unije, s’ jedne, i s’ druge strane američkih kompanija sa globalnim uticajem, uvek “žednih” informacija i sa inovativnim pristupom monetizaciji istih.

Google lopovi

Dvojica provalnika koji su prošlog meseca provalili u prostorije zabavnog centra “Bigg City” u Kolorado Springsu, SAD, i pored posedovanja kodova za ulazak u prostoriju sa sefom i šifre za otvaranje istog bila su primorana da za konačni uspeh svog “poduhvata” upotrebe i najnoviju ultra-mega-top-cool tajnu provalničku tehniku – Google “Kako otvoriti sef”! Naime, policija veruje da su “neiskusni” lopovi upotrebili jedan od uključenih računara u kancelariji zabavnog centra da bi sa sajta proizvođača sefova otkrili redosled operacija potreban, uz numeričku šifru, za otvaranje konkretnog modela koji su obijali.

Ceo “poduhvat” zabeležen je i sigurnosnim kamerama iako su provalnici pokušali iste odmah da onesposobe ali su umesto spreja u boji za tu namenu upotrebili WD-40 mašinsko ulje i na taj način samo uklonili prašinu i prljavštinu sa objektiva. Lopovi kojma očito nedostaje iskustvo ali ne i domišljatost iz posla su izašli bogatiji za 10,000 dolara, laptop računar i Playstation 3 igračku konzolu. Policija Kolorado Springsa već mesec dana traga za lopovima a snimak provale postavljen je i na Internet u nadi da se na taj način dođe do identiteta provalnika – za sada bez uspeha. Možda da i policija isproba Google?

Samo jedna reč!

Prema istraživanju Hitwise-a 23,7 procenata korisnika Interneta pretraživanje koristi “naoružana” jednom jedinom rečju (uključujući URL adrese i nazive domena). U odnosu na situaciju od pre dve godine ovo je porast od 20 procenata u “prostim” pretragama! Posledica ovako pojednostavljenog pristupa pretraživanju je 25 procenata posetilaca koji bivaju “preusmereni” na komercijalne prezentacije. Najviše saobraćaja generiše Google (15,6 procenata) dok najveći rast, iako imaju zanemarljivih 6,8 procenata u ukupnom saobraćaju, beleže socijalne mreže – gotovo 90 procenata u poslednjih 12 meseci. MySpace je ubedljivo na prvom mestu sa 3,2 procenta dok sve ostale socijalne mreže zajedno “dovode” 3,6 procenta posetilaca na komercijalne prezentacije.

OSS pretraživač

“Pretraživači čine jednu od osnova infrastrukture Interneta i trenutno ne funkcionišu u korist korisnika. Zašto? Iz istih razloga iz kojih vlasnički softver ne funkcioniše: manjak slobode, nedostatak zajednice, manjak odgovornosti, manjak transparentnosti. Ovde pokušavamo da sve to promenimo.”

Ovako započinje poziv Sundare Radžana upućen programerima, softver inžinjerima i korisnicima Interneta dobre volje za kreiranje novog pretraživača koji bi bio pandan Guglu i ostalim vlasničkim pretraživačima. Sundara Radžan je deo tima koji radi na projektu Wikia Search, budućeg pretraživača iz Wikipedia porodice osnivača Džimija Vejlsa koji je ujedno i vođa ovog projekta. Stotine inžinjera koji su rade na realizaciji OSS pretraživača dele ubeđenje pokretača projekta kako će javna dostupnost algoritma za rangiranje stvoriti osećaja poverenja između pretraživača i njegovih korisnika. Algoritmi vlasničkih pretraživa, poput Gugla, trenutno se drže u najvećoj tajnosti i u velikoj su meri pod uticajem monetizacije samog pretraživanja. iz tog razlog su ljudi na Wikia Search uvereni kako će i sami rezultati biti relevantniji jer će i sami korisnici biti u prilici da poboljšaju algoritam pretraživanja i da ga brzo usklade sa budućim tehnologijama. Ovakvo konstantno unapređenje algortima, smatraju članovi tima, doprineće i minimizovanju napora koje spameri ulažu kako bi dostigli što bolju poziciju na pretraživačima.

Pomenuti poziv završava se molbom – “Pomozite mi, širite vest. Tražimo ljude koji će nastaviti sa razvojem wiki-pretraživača. Posebno trebamo nove članove zajednice koji su spremni da pomognu u kreiranju pretraživača sa ljudski-unapređenim rezultatima i programere koji će nam pomoći da izgradimo alternativni web pretraživač otvorenog koda”.

Ako ljudi sa Wikia Search već žele da naprave novi kao-Wiki pretraživač otvorenog koda u čijem će funkcionisanju sami korisnici imati velikog udela možda bi umesto potrage za programerima i budućim urednicima prvo trebali da ponude rešenje za probleme sa kojima se trenutno bori Wikipedia – na primer urednike sa lažnim referencama.

Microsoft kupuje Yahoo!?!

Sudeći po izveštaju iz današnjeg Nju Jork Posta Majkrosoft je izneo preliminarnu ponudu za preuzimanje internet portala Yahoo!. Trenutna vrednost Yahoo!-a procenjuje se na 38 milijardi dolara a u članku se pominje ponuda za preuzimanje vredna 50 milijardi dolara. Vrednost pojedinačne akcije kompanije Yahoo! na berzi danas je u skladu sa najavama o preuzimanju porasla za skoro 15 procenata.

Špekuliše se kako Majkrosofto ovim preuzimanjem želi ne samo da preuzme deo tržišta internet oglasa i tako se približi Google-u koji trenutno na ovom tržištu dominira sa udelom od 65 procenata, već i da se uključi na tržište “online” Office paketa u kojoj daleko zaostaje za diektnom konkurencijom (opet Google).

I još malo o posetiocima

Imam male grudi - pa šta!

Butam ja stalno kroz statistike posećenosti ovog bloga, svašta vidim ali se ponekad zaista iznenadim šta sve “muči” Internet korisnike i kakve ih muke i potrebe dovode na ovu destinaciju … evo primera od juče

Sad nije da meni smeta što mi Google dovlači posetioce sa svih strana srpskog i inog sveta ali stvarno šta znače nekome u Brazilu informacije o Teenage Mutant Ninja Turtles (Mladim Mutantima Nindža Kornjačama) na srpskom blogu?
Oćete još fraza za pretragu? Evo aprilskog izbora:

  • muslimani i seks
  • ovako kažu deca
  • vang ling li beograd
  • verske sms
  • najbogatiji čovek i njegovo bogatstvo
  • boginje kod odraslih
  • cena Viagre
  • amway/quixtar
  • pederi

vala baš!