Sun kupuje MySQL

Prema istovetnim najavama na prezentacijama Sun Microsystems i MySQL kupovina vredna milijardu američkih dolara (800 miliona za akcije i oko 200 miliona za opcije) trebalo bi da se okonča polovinom ove godine. Ovom kupovinom Sun planira da upotpuni svoju ponudu na tržištu baza podataka (15 milijardi američkih dolara na godišnjem nivou). Ovom kupovinom, nakon otvaranja koda Java programskog jezika, Sun izgleda nastavlja sa pozicioniranjem na tržištu programa otvorenog koda, pre svega, kada je u pitanju Web ekonomija.

Istina o $100 za barel nafte

Udarna vest u većini medija poslednjih 24 časa je svakako cena od 100 američkih dolara za barel nafte. Ono što mediji “prećutkuju” je činjenica da se ova rekordna cena “održala” svega par sekundi. Naime, po pisanju Financial Times-a, radi se o uspešnom pokušaju jednog od “lokalnih” berzanskih mešetara da obezbedi svoje mesto u istoriji, ili ti u ovom slučaju – svojih 1,5 sekundu berzanske slave. Od 204.600 lotova nafte (svaki 1.000 barela) kojima se juče trgovalo ovaj je bio jedini kupljen po ceni od $100 dolara i nedugo zatim prodat uz gubitak od 600 dolara – mala cena, reklo bi se, za obezbeđeno mesto u istoriji trgovanja naftom!

Veeeelikiii Alibaba

Još jedna prva javna ponuda (IPO) akcija kineske kompanije na berzi u Hong-Kongu pretvorila se u “bajkovitu priču” (sa nezivesnim krajem) o uspehu. Kineski B2B (Business to Business) portal Alibaba, osnovan 1999. godine, juče je javno ponudio svoje akcije u vrednosti od 858,9 miliona američkih dolara, odnosno, 17 odsto svog akcijskog kapitala. Prvog dana učešća na Hong-konškoj berzi, vrednost akcija gotovo je utrostručena čime je potučen nedavni rekord Petročajne.

Na ovaj način vrednost portala Alibaba trenutno nadmašuje zaradu istog fantastičnih 316 puta a vrednost portala, u kome je Yahoo! najveći pojedinačni suvlasnik, “skočila” je na 25,6 milijardi američkih dolara čime se Alibaba, sa 24 miliona korisnika, svrstao među pet najvrednijih Internet kompanija u Svetu, odnosno, “najskuplju” u Aziji (ne računajući Japan).

Firma od trilion dolara

Nakon jučerašnjeg izlaska na Hong-Konšku berzu kineska državna naftna kompanija Petročajna (PetroChina) postala je i zvanično prva korporacija na Svetu sa tržišnom vrednošću iznad trilion američkih dolara – više nego duplo od dosadašnjeg “rekordera” Eksonmobila (ExxonMobile). Tokom prvog dana slobodnog trgovanja akcijama kompanije iste su porasle za neverovatnih 263 procenta – sa 16,7 na 43,96 juana. Od 10 najvrednijih korporacija na Svetu pet je iz Kine (PetroChina, China Mobile, Industrial and Commercial Bank of China, China Life i China Petroleum and Chemical), tri iz SAD-a (Exxon Mobil, General Electric i Microsoft) a dve su evropske (ruski Gazprom i holandski Royal Dutch Shell).

Vrednost tržišta akcija u Kini ove godine porasla je gotovo tri puta ali imajući u vidu da vrednost akcije koju su investitori spremni da plate zapravo predstavlja percepciju kupca o budućem rastu kompanije postavlja se pitanje koliko je ovaj rast akcija, do koga je došlo pre svega zahvaljujući rekordnim cenama nafte, održiv na duže staze. Iako je očito da investitori, za sada, imaju poverenja u kinesku privredu postavlja se i pitanje koliko dugo će kineske kompanije uspeti da održe rekordne stope rasta, jer primera radi, na listi 500 najvećih korporacija po ostvarenim prihodima magazina Fortune nema nijedne kineske kompanije u prvih 20! Ovako ispada da u sukobu imaginarnog “budućeg rasta” i realnosti “živog novca” kineske kompanije zapravo predstavljaju “zmajeve od papira”.

Sporazum Novell-MS javno dostupan

U skladu sa sopstvenim najavama Novell je u sklopu svog godišnjeg izveštaja američkoj komisiji za hartije od vrednosti priložio i, u novembru 2006. godine potpisane, ugovore sa kompanijom Microsoft. Potpisivanje je izazvalo pravu buru u Linuks i OSS zajednici i pored javne izjave Novell-a kako sporni ugovori ni u jednom delu ne krše postojeće i planirane GPL licence u pogledu patenata te da Novell neće dozvoliti da od strane Majkrosofta bude iskorišćen u borbi protiv zajednice besplatnog i slobodnog softvera. Nedavne tvrdnje zvaničnika Majkrosofta kako OSS projekti narušavaju bar 235 Majkrosoftovih patenata samo su obnovile rasprave o prirodi i posledicama Novell-Microsoft saradnje.

Na Internet prezentaciji američke Komisije za hartije od vrednosti mogu se naći sva tri Ugovora potpisana u novembru 2006. godine, i to:

  • Sporazum o poslovnoj saradnji – kompanije se obavezuju da u svoju zajedničku ponudu uključe podršku za SLES, uključujući i kupone podrške za isti, sa proizvodima poput Windows Servera, Virtual Servera i Viridiana. Ponuda je namenjena kompanijama koje Linuks i Windows žele da “upare” kroz virtuelizaciju. Ovaj sporazum sadrži i obavezu Majkrosofta da otkupi Novell SLES sertifikate sa kojima može slobodno da raspolaže.
  • Sporazum o tehničkoj saradnji – govori o obavezi Majkrosofta da finansira saradnju dve kompanije na: razvoju tehnologija za optimizaciju rada Windowsa i SLES u virtuelnim sredinama; razvoju alata upravljanje virtuelizacijom; razvoju “prevodilaca” za poboljšanje kompatibilnosti MS Office i OpenOffice-a; i na saradnju u poboljšanju interoperabilnosti između MS Aktivnog direktorijuma (Active Directory) i Novelovog eDirektorijuma (eDirectory).
  • Sporazum o saradnji u oblasti patenata – sigurno najkontroverzniji deo Ugovora sadrži zajedničku izjavu o neutuživanju korisnika predmetnih kompanija po osnovu sopstvenih patenata kao i odricanje prava na tužbu za kršenje patenata koje je nastalo pre potpisivanja sporazuma (uz specifična izuzeća poput OpenOffice-a, Open-Exchange platforme i WINE-a – bez ikakvih implikacija).

Predstavnici Novell-a nisu davali nikakve izjave u vezi podnesaka (inače zakonska obaveza) uz napomenu da su o sadržini Sporazuma dovoljno govorili te da se svi oni koji su Novell napadali proteklih meseci mogu i sami uveriti u iskrenost i namere Novell-a da ne prihvati neosnovane tvrdnje o povredi patenata od strane Majkrosofta. Ono u čemu se i Novell i Majkrosoft slažu jeste da je sporazum za kratko vreme doprineo većem učešću Linuksa (SLES) u korporativnom svetu i poboljšanju interoperabilnosti dva operativna sistema. Po priznanju samog Novell-a upravo je Majkrosoft glavni kanal kroz koji Novell vrši distribuciju svojih Linuks zasnovanih rešenja – “U prvom kvartalu imamo rast od 60 procenata za SuSE Linux u odnosu na prethodnu godinu.” – kaže Džustin Stajnman, direktor marketinga za Novell Linux.

Microsoft kupuje Yahoo!?!

Sudeći po izveštaju iz današnjeg Nju Jork Posta Majkrosoft je izneo preliminarnu ponudu za preuzimanje internet portala Yahoo!. Trenutna vrednost Yahoo!-a procenjuje se na 38 milijardi dolara a u članku se pominje ponuda za preuzimanje vredna 50 milijardi dolara. Vrednost pojedinačne akcije kompanije Yahoo! na berzi danas je u skladu sa najavama o preuzimanju porasla za skoro 15 procenata.

Špekuliše se kako Majkrosofto ovim preuzimanjem želi ne samo da preuzme deo tržišta internet oglasa i tako se približi Google-u koji trenutno na ovom tržištu dominira sa udelom od 65 procenata, već i da se uključi na tržište “online” Office paketa u kojoj daleko zaostaje za diektnom konkurencijom (opet Google).

Ipak se okreće

Svesno kradem naslov ovog zapisa od mog “omiljenog” ratnog dopisnika nacionalne televizije ne bih li Vam predstavio novi trend u svetu outsourcing-a – “backward outsourcing”! Nije novina da američki IT stručnjaci sve češće, u potrazi za poslom, odlaze u Indiju gde sa svojim primanjima, zahvaljujući niskim troškovima života u Delhiju i Bangaloru, mogu da si priušte životni stil ekvivalentan onome bankara ili berzanskih posrednika na Menhetnu. Za razliku od američkog tržišta IT radne snage koje je opterećeno masivnim otpuštanjima isto tržište u Indiji iz godine u godinu beleži konstantan rast. Prema izveštaju BBC-a plate IT stručnjaka u Indiji “opasno” su se približile nivou u razvijenim ekonomijama pa danas više nije retkost da indijske kompanije, u nečemu što se može nazvatni povratnim procesom, “jure” i zapošljavaju talente iz američke IT industrije. Ovakav trend nije zabeležen samo u IT industriji već i u avijaciji, turizmu i ugostiteljstvu. Indija koja se uspešno pozicionira kao svetska privredna velesila sve više postaje “obavezna” destinacija profesionalaca iz razvijenih zemalja.

Danas priznati kao globalni lideri outsourcing-a – indijski Infosys Technologies – od nedavno, kao deo korporativne politike, svršene američke studente zapošljavaju u svojim razvojnim timovima i nižim rukovodećim strukturama. Međutim, pravi šok nastao je kada je indijska Aditya Birla Group u julu ove godine preuzela kanadski Minacs Worldwide, kompaniju koja je od 1997. godine upravljala najvećim kanadskim call centrom i bila jedan od lidera na outsourcing tržištu. Aditya Birla Group danas tvrdi da je to bio pravi potez u naporu da smanje troškove telekomunikacija i prevaziđu jezičku barijeru u komunikaciji sa američkim klijentima.

Nemojte biti iznenađeni ako u skoroj budućnosti i sami postanete “obožavalac” indijske IT industrije ili primetite da klinci oko Vas maštaju o tome kako će jednog dana “sve da oteraju u qrac i zapale za Bangalor”.

P.S. Nijedna priča o outsourcing-u nije kompletna bez skeča emitovanog u Conan O’Brian Show