Može mačka biti riba al’ som je som

Moje prosečno znanje engleskog jezika u poslednje vreme prečesto „vređaju“ srpski TV prevodioci. Pogrešan smisao rečenice ili izraza u kontekstu u kome je izgovoren mogu se „oprostiti“ i pripisati prevođenju na slepo iz transkripta (a.k.a. komanda topovskoj bateriji da se napune pištolji). S’ druge strane bukvalni prevodi kolokvijalnih i sleng izraza, naziva geografskih odrednica, biljnih i životinjskih vrsta već spadaju u domen ekonomske isplativosti angažovanja prevodilaca specijalizovanih za određene oblasti.

Poslednji primer koji me je „lično pogodio“ je najava u svim TV vodičima epizode serijala Fish Warrior (Borac sa ribama) sa Jakubom Vagnerom u glavnoj ulozi emitovana 5. maja 2011. godine. Epizoda pod naslovom Colossal Catfish (Džinovski som) prevedena je kao „Kolosalna mačka riba“.

Sad, da nekako i progutam ovo „mačka riba“ (Google Translate nije) … nije svako ribolovac i ne mora da zna za više od 35 rodova i preko 3,200 različitih vrsta somova ili da je som svaka dvadeseta vrsta kičmenjaka … ali kad vajni prevodilac ne ume da prevede „Kolosalno“ u ogromno, veliko, džinovsko, golemo … to je već problem (ne)poznavanja jezika na koji se prevodi …

Srpski prevod engleskog naziva za soma

Potraga za izvorom ovako „lošeg“ prevoda dovela me je do zvaničnog srpskog sajta National Geographic TV kanala gde, istini za volju, nisam našao najavu Vagnerovih emisija ali je zato prevodilački rukopis isti (catfish -> mačka riba) vidljiv u prevodu naslova pete epizode serijala Hooked – Monster Fishing (Upecan – Lov na čudovišta) sa Zedom Hoganom.

Hooked - Monster Fishing

P.S. pu, pu, pu … pade mi na pamet da je „Hooked“ moglo da se prevede i kao „Naudičeni“, „Poudičeni“ ili „Zaudičeni“ 😉

Nemoj da bi se ugojilo

Ili ti prosto rečeno – ako se ikada nađete u prilici da prijatelju/ci pričuvate kućnog ljubimca dobro povedite računa šta i kako isti jede. Da je neimenovana koleginica sa posla Mišel Šmic (Michelle Schmitz), iz gradića Vinona u Minesoti (SAD), imala od koga da primi ovaj savet sigurno ne bi došla pod udar Mišeline prijave zbog zlostavljanja životinja. Mišelina koleginica prihvatila se u february ove godine obaveze da povede računa o njenoj prasici-ljubimici, imenom i prezimenom Ilejni Templton, u periodu koji je Mišel provela u bolnici oporavljajući se od operacije članka. Mišel je od aprila, kada je izašla iz bolnice, bezuspešno pokušavala da stupi u kontakt sa tada već bivšom koleginicom, sve do prošle subote kada je konačno našla adresu na kojoj koleginica živi. no tu nije bio kraj njenim “mukama”! Tokom boravka kod “bejbi-siterke” prasica se sa 22,5 “popela” na 68 kilograma (žive vage), a koliko je to možda najbolje svedoči podatak da je, nakon što ga je vlasnica preuzela od “bejbi-siterke”, veterinarima trebalo više od 4 sata da hirurškim putem uklone ogrlicu koja joj je gotovo “srasla” u vrat.

Potrešena vlasnica o svojoj ljubimici priča kako je “ona čitav njen život” dok ponosno pokazuje ime praseta istetovirano na telu. Mišel je, kako sama tvrdi, na podnošenje prijave loklanoj policiji bila podstaknuta kako fizičkim tako i psihičkim stanjem praseta, koje se sada polako oporavlja od operacije. Prase je devet meseci provelo u zatvorenom prostoru i pod novim imenon – Svinjski ražnjić – što je i bio jedan od razlog da nesrećna vlasnica danima nakon pronalaženja “izgubljenog praseta” plače nad “zlehudom sudbom” svoje ljubimice koja se nakon lošeg iskustva sa bejbi-siterom “poptpuno psihički izmenila i postala plašljiva”.

Policija u Vinoni, koja istražuje ovaj slučaj, nije obelodanila ime optužene ali ne bi me iznenadilo da se radi o gospoji serbskoga podrijetla, jer ne zaboravite jesen i prohladno vreme su pravi trenutak za ražnjiće na roštiliju i duvan čvarke!

Koji je pravi?

Gradjani u Jekaterinburgu prate Putinovo poslednje obracanje
Građani u Jekaterinburgu prate Putinovo poslednje obraćanje (Alexei Vladykin/AP)

Vladimir Putin u ulozi sibirskog Supermena
Vladimir Putin u ulozi sibirskog Supermena (AFP/Der Spiegel)

Ruski Predsednik Vladimir Putin održao je danas svoj oproštajni “dijalog uživo” sa građanima Rusije. U opuštenoj atmosferi, obično dobro obavešteni Predsednik, odgovorio je na ukupno 68 od 2,5 miliona pristiglih pitanja (to ja malo u duhu RTS-a). Predsedniku su pitanja upućena putem Interneta, SMS poruka ili pak postavljana uživo tokom same emisije a interesovanje građana variralo je od rastućih cena hrane, preko sve većeg ulaganja u naoružavanje, do predloga o potrebi da ruska država podstiče naseljavanje na prostranstvima Sibira (zvuči poznato, zar ne!). Kako bilo, građani Rusije (nije da se mešam u tuđa posla o.a.) ostali su uskraćeni za odgovor na pitanje koje niko nije našao za shodno da postavi – KOJI JE VLADIMIR PUTIN ONAJ PRAVI?

Naveca tajna - Putin sa pudlicom mezimicom Tosjom
Nežni Putin sa svojom najskrivenijom tajnom – pudlicom mezimicom Tosjom

Zastrasivanje Angele Merkel
Zastrašivanje Angele Merkel

Kakadui kakaduču

Ma bre - kakadui kakaducu

a papagaji papagaču ili papagajišu … nemojte sa mnom da raspravljate … tako kaže Milutin nakon jučerašnje celodnevne avanture po glavnom nam gradu voljene domovine i pripadajućem mu ZOO vrtu “Dobre nade”. Kako je sve to izgledalo iz mog ugla pogledajte u galeriji Mali Milutin u Beogradu a za par dana biće i nove galerije sa fotografijama Il Piccolo fotografa.

Panda od milion dolara

Poslednje tradicionalne pande

Kineska tradicija duga 1,300 godina, poznata i kao “panda diplomatija”, običaj da se džinovski panda medvedi daruju državama sa kojima se žele uspostaviti ili poboljšati bilateralni odnosi i zvanično je okončana. Naime, kineske vlasti odlučile su da ovaj običaj prekinu komercijalizuju i “izvoz” panda iz Kine ograniče na “zajednička istraživanja panda u stranim zemljama”. U okviru novog programa nemenjenog prikupljanju sredstava za očuvanje džinovskih panda koje žive u divljini ZOO vrtovima i rexervatim prirode širom Sveta crno-beli medevedi će se iznajmljivati na 10-godina po ceni od milion američkih dolara godišnje uz specijalni popust za najmoprimce koji ostvare uspeh u razmnožavanju panda. Prvi par džinovskih panda koji će Kinu napustiti u sklopu novog programa otići će u ZOO vrt u Adelejdu, Australija, a prema priznanju upravnika vrta, Krisa Vesta, cena koju vrt plaća za 10-ogodišnji najam je potpuno prihvatljiva: “nama je kao ZOO vrtu u interesu da pomognemo naporima za održanje panda u divljini, a cena koju plaćamo predstavlja važan doprinos tom naporu“. Imajući u vidu iznad svega cilj programa da pomogne očuvanje panda u divljini kao i da se uspostavi bolja kontrola nad sudbinom panda koje napuštaju svoje prirodno stanište čini se da je komercijalizacija pravi pogodak. ZOO vrtovi i rezervati prirode spremni da plate visoku cenu za najam sigurno su spremni da ulože i dodatni napor da bi zaštitili svoje čupave investicije a Boga mi i da ih podstaknu na ostvarivanje “stimulacije”.

Poslednji par džinovskih panda medveda, poklonjenih na tradicionalan način, otišao je početkom ove godine u Hong Kong u sklopu obeležavanja 10-ogodišnjice “povratka” grada “majci” Kini kojom prilikom su objavljene tematske serije poštanskih marki i srebrnih kovanica, dok su zainteresovanima ponuđene i lutke i keramičke figurine s’ likovima “poklona”.

Kad poklon poludi

60-godišnja australijanka nađena je mrtva prošle subote na svom ranču u okolini grada Mičel u australijskoj pokrajini Kvinslend. Nakon izvršenog uviđaja policija je kratko saopštila da je ubica identifikovan a način ubistva razjašnjen (premda ne i sasvim jasan o.a.). Naime, krivcem je oglašen mužjak kamile kojeg je starica dobila u martu ove godine za svoj 60-ti rođendan. Tokom bliskog susreta sa svojom vlasnicom, koji policijsko saopštenje opisuje kao “igru sa mogućim seksualnim prizvukom” a stručnjaci kao nagonom za parenje, kamila stara 10 meseci i teška preko 150 kilograma je nesrećnu ženu oborila na zemlju i najahala što za posledicu imalo smrt starice.

O sudbini kamile – poklona ubice – odlučiće “ožalošćeni” suprug čiji je jedini komentar bio kako je pokojnica “gajila ljubav prema egzotičnim ljubimcima” … a kako joj je ta ljubav uzvraćena!

Tri mala praseta, pardon kučenceta

Roald Dal - Tri mala praseta

Nekada davno živela tri mala praseta, Duca, Buca i Vasa, u maloj kućici zajedno sa svojim roditeljima. Jednoga dana braća se dogovoriše – “Kuća naših roditelja je lepa ali mala, zato moramo zajedno da krenemo u svet i nađemo mesto na kome ćemo sebi sagraditi sopstvene kuće.” Tri praseta se jednoga dana pozdraviše sa svojim roditeljima, spakovaše stvari i krenuše zajedno u Svet … Braća su našla lepu hrastovu šumicu, odlučili da se tu nastane i krenuli da prave kolibu, brvnaru i “pravu” kuću od cigle – svako po sopstvenom nahođenju i stečenim radnim navikama. U priču se posle uključio i stari, zli “premda ne baš prepametni vuk” u želji da konzumira svu prasetinu u pomenutoj šumi … Na kraju su tri brata, pre svega zahvaljujući najstarijem Vasi, “sredili” vuka a potom živeli srećno i dugovečno u lepoj, staroj, hrastovoj šumi … (Vidiš Milutine da znam napamet!)

Ovo je potka priče Džejmsa Orčarda objavljene 1843. godine o tri mala praseta koja više od 150 godina u razičitim “izvođenjima” uspavljuje decu širom Sveta. Ovih dana priča o tri mala praseta izašla je iz domena dečije mašte i prešla u svet odraslih pre svega zbog pomodne pomame za “političkom korektnošću” i “multikulturalnošću”.

Osnovna škola (uzrast dece od 7-11 godina) u okviru Honli parohije Engleske Crkve u gradu Hadersfildu pripremajući izvođenje mjuzikla “Tri Mala Praseta” po motivima knjige Roalda Dala odlučila se da slično Dalu “malo izmeni” original. Krenuli su od naslova – mali prasići postali su mali kučići – a zatim izmenili delove scenarija, posledično i glumačku podelu. Opravdanje za ovako “radikalnu preradu” kopije originala organizatori predstave našli su u nacionalnom sastavu učenika i roditelja, odnosno u njihovim religioznim opredeljenjima. Slično samom Hadersfildu, veliki broj dece koja pohađaju školu ili učestvuju u predstavi su po veroispovesti Muslimani pa su “neophodne prepravke” urađene kako bi se izbeglo potencijalno vređanje verskih osećanja publike. reagujući na ovu “dobronamernu preradu” Šeik Ibrahim Mogra, predstavnik Islamskog Saveta (Muslim Council of Britain), kaže da “većina Muslimana nema problema sa (pričom o) Tri Mala Praseta. Ta priča se već tradicionalno na isti način prepričava deci i ne vidim razloga da se to sada menja.”, dodajući kako celu promenu doživljava kao bizarni pokušaj nametanja multikulturalnosti.

Prema Kuranu, Muslimanima je zabranjeno da jedu svinjetinu te da budu u bilo kakvom kontaktu sa ovom “prljavom” životinjom ali ne postoji zabrana da se o svinjama, pa ni prasićima, priča ili peva kako u “stvarnom” životu tako ni u bajkama. Ja lično i da hoću da budem “do kraja” politički korektan i multikulturalan ne mogu. Ne da mi Milutin koji priču zna napamat i spreman je da je svako veče pred spavanje sluša ponovo. U njegovom 4-ogodišnjem umu nema čak ni uslovno-posledične veze između sklonosti ka bajci o malim prasićima i strasti sa kojom svesno “ljušti” meso malih guda s’ tanjira.

Premda … kad malo bolje razmislim … mogao bih da probam sa Snežanom i sedam malih patuljaka, pardon, sedam čika malog rasta … mislim stvarno!