Loš dan za Microsoft

Danas Microsoft i zvanično predstavlja novu liniju proizvoda (Win Server 2008, SQL Server 2008, i Visual Studio 2008) koji bi trebalo da kompaniji iz Redmonda zaleče rane nastale lošom tržišnom pozicijom Vista operativnog sistema kao i da joj učvrste položaj na respektivnim tržištima. Evropska komisija očito nije imala sluha za “slavljeničku” atmosferu u Virdžiniji pa je danas donela odluku o visini kazne koju Microsoft treba da plati zbog nepoštovanja odluka komisije iz 2004. godine o načinu na koji kompanija “prodaje” svoje znanje. Iznos danas dosuđene kazne je 1,35 milijardi američkih dolara, čime se ukupna kazna, računajući i prethodne, koju Microsoft treba da plati popela na “fantastičnih” 2,3 milijarde američkih dolara i najveća je do sada pojedinačna izrečena kazna na tržištu Unije.

S’ druge strane Atlantika, pronalazač iz Gvatemale Karlos Armando Amado (Carlos Armando Amado) koji je na suđenju sa porotom već dobio spor oko povrede svog patenta u Microsoft Office paketu očekuje konačnu odluku o iznosu naknade štete koji će mu biti isplaćen za svaku prodatu kopiju Office paketa. Pošto od početka suđenja niko nije sporio postojanje povrede patenta “koplja se lome” oko iznosa od 4 (dosudila porota) ili 12 američkih centa (odluka po žalbi oštećenog) što je još uvek daleko manje od traženog iznosa od 2 američka dolara.

Najuticajniji ljudi u IT industriji

CompTIA je objavila rezultate svoje ankete o najuticajnijim pojedincima u IT svetu u prethodnih četvrt veka. U anketi, sprovedenoj sredinom ove godine, učestvovala su 473 ispitanika a jedini uslov bilo je najmanje trogodišnje iskustvo u IT industriji.

  1. Bill Gates, Microsoft (84%)
  2. Steve Jobs, Apple (73%)
  3. Michael Dell, Dell (53%)
  4. Linus Torvalds, Linux (47%)
  5. Sergey Brin i Larry Page, Google (47%)
  6. John Chambers, Cisco (44%)
  7. Larry Ellison, Oracle (36%)
  8. Vinton Cerf (i Bob Kahn), dizjaneri TCP/IP protokola (35%)
  9. Steve Ballmer, Microsoft (35%)
  10. Meg Whitman, eBay (30%)

O relevantnosti ovog istraživanja možda najviše govori podatak da je MS Internet Explorer izabran kao proizvod koji je obeležio prethodnih 25 godina u IT industriji dok je s’ druge strane Tim Berners-Lee, čovek koji je izmislio svetsku mrežu (World Wide Web), plasiran na samo dno liste sa jedva 1 procentom glasova!

Tužna priča

Pravo iz kome po prvi iPhone

Potresna priča o Džofu Evili (Geoff Evila) ide otprilike ovako … par dana pre izlaska iPhone-a 29. juna maštao je o kupovini istog e da bi umesto “ostvarenja snova” doživeo tešku saobraćajnu nesreću zbog koje se umesto u redu za iPhone našao u komatoznom stanju. Četiri meseca kasnije Džof se konačno “probudio” iz kome i prva stvar koju je poželeo bila je da proživi uzbuđenje prvog dana kupovine iPhone-a. Pre 10-ak dana, na nagovor Stiva Denotsa (Steve Denots) Džofovog bliskog prijatelja, lokalna Apple prodavnica pristala je da (re)organizuje početak prodaje iPhone-a. Hramljući, Džof je pravo iz bolnice, verujući da je “zaista” 29. jun, otišao u red za prvu kupovinu svog iPhone aparata gde su ga dočekale ovacije zaposlenih i prisutnih kupaca nakon čega se vratio u bolnicu. Srceparajuće! Zar ne?

Nažalost ispostavilo se da je cela priča zapravo “urbana legenda” i to od one vrste gde je bar na prvi pogled sve bilo jasno. Naime ime autora članka Earl Sorel zapravo je anagram za Real Loser (gubitnik), slično kao što su prezimena “srećnika” i njegovog prijatelja čitana unazad zapravo – Evila »» Alive (Živ) i Denots »» Stoned (okamenjen, urađen misli se na opojne droge o.a.) – čak je i propratna fotografija događaja, iako realna, “podmentuta” sa tuđeg bloga.

Važno je poverenje

ICT profesionalci prave sve manju razliku prilikom donošenja odluke o upotrebi FOSS ili komercijalnih aplikacija i ICT rešenja u oblasti bezbednosti, zaključak je istraživanja kompanije Barracuda Networks. Od 228 ispitanika, svi IT profesionalci za oblast sigurnosti, njih 53% ima isti stav, po pitanju sigurnosti, prema FOSS i komercijalnim rešenjima dok njih 43% još uvek “preferira” isključivo komercijalna rešenja. Kao najvažnije faktore prilikom donošenja odluke o upošljavanju novih FOSS ili komercjalnih aplikacija ispitanici navode cenu (80%), slobodan pristup izvornom kodu (57%) i mišljenje zajednice o kvalitetu koda (41%). Kao osnovnu prednost komercijalnih nad FOSS rešenjima u svetu “ozbiljnog biznisa” ispitanici navode proefisonalizam komercijalnih dobavljača (65%), “bezbolnu” implementaciju u okviru organizacije (47%), i automatizovan proces nadogradnje (47%).

“Firme traže punu kontrolu nad cenom ICT funkcije”, kaže Din Darko direktor Barracuda Networks, “činjenica da se danas FOSS rešenja posmatraju kao jednaka komercijalnim jasno pokazuje postignut napredak u zauzimanju pozicija u oblasti sigurnosnih rešenja za poslovni svet”.

Samo gola mašina

Institut za globalizaciju, nezavisna konsultantska kuća iz Brisela, uputila je ovih dana preporuku na adresu Evropske komisije da ubuduće zabrani praksu prodaje personalnih računara “opterećnih” preinstaliranim operativnim sistemom ili “bonus” programskim paketima. Prema mišljenju stručnjaka Instituta za Globalizaciju, čija je misija da “promoviše ideje koje bi pomogle Evropi da bude uspešna u globalnoj ekonomiji”, praksa preinstaliranja operativnog sistema podstiče stvaranje tržišta bez konkurencije jer dozvoljava da MIcrosoft operativni sistemi praktično budu na svim novoprodatim personalnim računarima. Aleks Singlton, predsednik Instituta, tvrdi da je dominantna pozicija Majkrosofta na tržištu Evropske Unije zapravo posledica činjenice da zbog prodaje personalnih računara sa preinstaliranim Windows operativnim sistemima kupci nikada ne dobijaju priliku da se upoznaju sa alternativnom ponudom operativnih sistema. Singlton čak ide dotle da u predlogu upućenom Evropskoj komisiji tvrdi kako “dominacija Majkrosofta nije u najboljem interesu javnosti jer ograničava tržište i usporava dalji tehnološki napredak koristeći se predrasudama kupaca.”

Predlog je upućen samo nedelju dana nakon što je Evropski Sud u prvom stepenu potvrdio kaznu u iznosu od 497 miliona Eura kompaniji Majkrosoft zbog “nefer ponašanja na tržištu i upornog odbijanja da ostalim proizvođačima omogući slobodan pristup Windows operativnom sistemu i pratećim aplikacijama.” Predlog se ne odnosi na Apple Mac računare koje stručnjaci Instituta ocenjuju kao ponudu koja, uprkos tvrdanjma o nadmoćnosti, nije konkurentna Majkrosoftu i ima premali udeo na evropskom tržištu.

Vlada radi na “ubrzanju” Interneta

Vlada razmatra mogućnost intervencije u oblasti razvoja neophodne infrastrukture za širokopojasni pristup (broadband) svetskoj mreži kako bi ubrzala uvođenje i primenu super-brzih servisa namenjenih privredi i građanima. Sve analize govore kako je problem ubrzanog zaostajanja za razvijenim zemljama u uvođenju i primeni širokopojasnog pristupa (broadband) Internetu pre svega problem nedovoljno razvijene infrastrukture. Stoga je odgovorni Ministar u Vladi, koji rešenje ovog problema smatra “ličnim prioritetom”, odlučio da pod pokroviteljstvom svog Ministarstva organizuje stručni skup posvećen određivanju uloge i zadataka države i privatnog sektora u zajedničkom naporu da se privredi i građanima omogući pristup Internetu upotrebom tehnologija “poslednje generacije”.

“Suočeni smo sa potpuno novim izazovom. Druge zemlje ubrzano ulažu u izgradnju infrastrukture zasnovane na optičkim vlaknima i nude daleko veće brzina pristupa elektronskim servisima nego što naša postojeća infrastruktura može da ponudi. Stoga sam odlučio da do kraja godine organizujem i lično predsedavam skupom koji bi bio posvećen iznalaženju novih modaliteta saradnje države i privrede.” rekao je odgovorni Ministar na tematskom skupu pružalaca usluga širokopojasnog pristupa (broadband) Internetu održanom prošlog četvrtka. Na skupu posvećenom planovima pružalaca usluga za uvođenje servisa nove generacije čulo se između ostalog i da visoka cena (procena 2-3 milijarde Eura) uvođenja novih tehnologija ne sme da bude prepreka te da država, ukoliko želi da njena privreda bude konkurentna na svetskom tržištu, mora da reaguje odmah i obezbedi uslove za razvoj sektora. Predsednik Poslovnog udruženja pružalaca usluga širokopojasnog pristupa (broadband) Internetu veruje kako pristup mreži putem optičkih kablova (brzina do 100 Mb/s) treba obezbediti za najmanje 40 procenata populacije do 2012. godine iz jednostavnog razloga što trenutno postojeća “bakarna” mreža može (pod idealnim uslovima) da obezbedi jedino ADSL brzine 24 Mb/s što će u najskorije vreme postati nedovoljno za iole “ozbiljniji rad na mreži”. Na istom skupu čuli su se i predlozi da država u najskorije vreme omogući, smanjenjem poreza i drugim stimulativnim merama, uslove za pojeftinjenje građevinskih radova vezanih za telekomunikacije, dozvoli slobodan pristup takozvanoj “poslednjoj milji” (veza od centrale do korisnika) i iznađe način da poreskim i drugim dostupnim merama stimuliše razvoj i uvođenje novih tehnologija.

Sad ja već vidim kako klimate glavom i mrmljate “Daaa … pa da … naravno … hvala Bogu …” dok čitate ovaj članak nadajući se da je u pitanju neka super-mega-ultra-cool vest koju ste propustili, preuzeta sa Internodium-a, iz dnevne štampe ili pak “pouzdana” informacija pribavljena od kakvog Vladinog insajdera. Na žalost ovo je “slobodno” preveden članak preuzet sa nacionalnog servisa britanskog BBC-a … a što se Srbije tiče … do neke druge prilike …

Šta ti je prestiž

iPhone se od nedavno može “ilegalno” kupiti i u Kini – zemlji sa najvećim brojem mobilnih pretplatnika na Svetu. Uprkos namerama Apple-a da sa zvaničnom prodajom u Aziji započne tek 2008. godine u zemlji u kojoj se i pravi iPhone se može kupiti po ceni više no duploj većoj nego na legalnom, američkom, tržištu ili ti za crkavicu od 8,800 juana (US $1,1170). Naravno kao i drugi kineski proizvodi koji se ovih dana povlače iz prodaje i iPhone koji se može nabaviti “ispod tezge” na kineskom tržištu ima svoju falinku – presrećni kupci prestižne igračke mogu da obavljaju samo pozivne razgovore i šalju tekstualne poruke, dok prijem poziva, govorna pošta i sve ostalo što iPhone čini jedinstvenim jednostavno ne funkcioniše. Nefunkcionalnost “ilegalnog” iPhone-a, po tvrdnjama trgovaca, nije prepreka velikom interesovanju kupaca na tržištu koje posedovanje Apple proizvoda vidi kao stvar prestiža.

Pretpostavlja se da kineski “i jeste i nije” iPhone na ilegalno tržište stiže iz pogona u Šenženu u kojima se proizvodi za američko tržište. Radi se o takozvanim “falsifikatima iz treće smene” – situacija u kojoj podizvođač proizvodi veći broj jedinica od naručenog i sav višak plasira na “crno-sivo” tržište uz “čistu” zaradu koja zavisi od renomea samog proizvoda. Ovaj način ostvarivanja visoke produktivnosti i stvaranja nenaručenog viška proizvoda je sve češća pojava i direktna je posledica pre svega izmeštanja proizvodnih pogona i pratećeg znanja u zemlje sa jeftinijom radnom snagom pri čemu drastično opada mogućnost kontrole nad stotinama podproizvođača, kao i uvek prisutnog pritiska “glavnih igrača” na smanjenje direktnih troškova proizvodnje pod kojim se nalaze oni na “najnižim” lestvicama lanca snabdevanja – proizvođači “treću smenu”vide kao mogućnost da nadoknade iznuđeno smanjenje troškova dodatnim prihodima.

Otuda i situacija u kojoj Kinezi proizvod sopstvene ekonomije, koji se izvoze na druga tržišta, plaćaju duplo skupljo ne bi li uz šoljicu čaja mogli da na sto stave i proizvod koji, iako nefunkcionalan, predstavlja dokaz njihovog društvenog položaja.

Alisa Aleksandra u zemlji čuda

Baš kao onomad Alisa u zemlji čuda i srpska ministarka za telekomunikacije i informatičko društvo Aleksandara Smiljanić našla se ovih dana u raskoraku između stvarnosti i mašte – premda ne baš tim redosledom.

Tek što je navrat nanos postavljen sajt ministarstva i nakon što se ministarka u brojnim intervjuima povodom 100 dana rada najnovije srpske Vlade iskukala glede monopola Telekoma, ishvalila i izobećavala ICT kula i gradova u Blic-u je osvanuo tekst o “tužnih” 337,000 nedostajućih telefonskih prključaka uz obaveznu (višegodišnju) napomenu o 90-oprocentnoj digitalizaciji fiksne telefonske mreže. Ministarka se još ne oglašava … a kad će i da li će … mlada je, a i laptop joj lepo stoji.