Koj’ ti je IP?

IP adresa (Internet Protocol address) Vašeg računara, niz od 12 arapskih cifara, grupisanih po tri i odvojene tačkama, je po pravilu prvi podatak koji se beleži na brojnim prezentacijama koje posećujete. Na osnovu IP adrese određuje se lokacija sa koje pristupate prezentaciji. Budući da je širokopojasni pristup Internetu, koji karakteriše uslovno “statična” IP adresa, danas postao standard za veliki broj korisnika aplikacijama za praćenje poseta ne predstavlja problem da na osnovu IP adrese sa koje pristupate prate vaše “kretanje” i beleže navike na prezentacijama koje posećujete. Uostalom, ako mi ne verujete, razmislite kako su mesecima policiji nepoznati “Oslobodioci”-palikuće iz Novog Sada identifikovani nedugo nakon objavljivanja video-spota svog poduhvata na YouTube-u!?!

Upravo je značaj i značenje IP adrese, u zakonskom i društvenom smislu, u osnovi rasprave o zaštiti privatnosti na svetskoj mreži koja se ovih dana vodi pred Evropskim Parlamentom. Nemački komesar za zaštitu podataka, Piter Šar (Peter Scharr), pred komisijom evropskog Parlamenta izneo je stav da ukoliko Sud ili koji drugi državni organ može IP adresu koristiti kao metod identifikacije pojedinca tada se ista ima smatrati ličnim podatkom, i kao takva, lična i privatna, potpada pod garantovanu zaštitu ličnih podataka propisanu Zakonima i preporukama Evropske Unije. Šar predvodi evropsku komisiju za zaštitu (privatnih i drugih o.a.) podataka koja trenutno radi na izradi izveštaja koji treba da da ocenu o tome kako su metode praćenja korisnika i prikupljanje podataka o istima od strane najvećih internet prezentacija (Google, Yahoo!, Microsoft) usklađene sa regulativom Unije kao i predlog mera koje, ukoliko ima potrebe, treba preduzeti kako bi se kompanije naterale da poštuju regulativu na prostoru Evropske Unije. Tvrdnje o klasifikaciji IP adrese koje dolaze od jednog od kreatora politike zaštite privatnosti Evropske Unije izazvale su i odgovarajuću reakciju druge strane – pretraživača. U svoju odbranu, pre svih Google, pretraživači ističu značaj koji za lokalizaciju rezultata predstavlja “očitavanje” IP adrese korisnika koji postavlja upit, zatim značaj koji IP adrese imaju u sprečavanju pokušaja prevara i “fer” odnosa sa oglašivačima, kao i internu politiku pretraživača usmerenih na zaštitu ličnih podataka korisnika.

Kako bilo, nakon dugotrajnih rasprava i “nevoljnih” ustupaka sa obe strane oko razmene ličnih podataka putnika u avio saobraćaju, čini se kako se otvara još jedan front na polju zaštite privatnosti između zakonodavaca i administracije Evropske Unije, s’ jedne, i s’ druge strane američkih kompanija sa globalnim uticajem, uvek “žednih” informacija i sa inovativnim pristupom monetizaciji istih.

Veeeelikiii Alibaba

Još jedna prva javna ponuda (IPO) akcija kineske kompanije na berzi u Hong-Kongu pretvorila se u “bajkovitu priču” (sa nezivesnim krajem) o uspehu. Kineski B2B (Business to Business) portal Alibaba, osnovan 1999. godine, juče je javno ponudio svoje akcije u vrednosti od 858,9 miliona američkih dolara, odnosno, 17 odsto svog akcijskog kapitala. Prvog dana učešća na Hong-konškoj berzi, vrednost akcija gotovo je utrostručena čime je potučen nedavni rekord Petročajne.

Na ovaj način vrednost portala Alibaba trenutno nadmašuje zaradu istog fantastičnih 316 puta a vrednost portala, u kome je Yahoo! najveći pojedinačni suvlasnik, “skočila” je na 25,6 milijardi američkih dolara čime se Alibaba, sa 24 miliona korisnika, svrstao među pet najvrednijih Internet kompanija u Svetu, odnosno, “najskuplju” u Aziji (ne računajući Japan).

OSS pretraživač

“Pretraživači čine jednu od osnova infrastrukture Interneta i trenutno ne funkcionišu u korist korisnika. Zašto? Iz istih razloga iz kojih vlasnički softver ne funkcioniše: manjak slobode, nedostatak zajednice, manjak odgovornosti, manjak transparentnosti. Ovde pokušavamo da sve to promenimo.”

Ovako započinje poziv Sundare Radžana upućen programerima, softver inžinjerima i korisnicima Interneta dobre volje za kreiranje novog pretraživača koji bi bio pandan Guglu i ostalim vlasničkim pretraživačima. Sundara Radžan je deo tima koji radi na projektu Wikia Search, budućeg pretraživača iz Wikipedia porodice osnivača Džimija Vejlsa koji je ujedno i vođa ovog projekta. Stotine inžinjera koji su rade na realizaciji OSS pretraživača dele ubeđenje pokretača projekta kako će javna dostupnost algoritma za rangiranje stvoriti osećaja poverenja između pretraživača i njegovih korisnika. Algoritmi vlasničkih pretraživa, poput Gugla, trenutno se drže u najvećoj tajnosti i u velikoj su meri pod uticajem monetizacije samog pretraživanja. iz tog razlog su ljudi na Wikia Search uvereni kako će i sami rezultati biti relevantniji jer će i sami korisnici biti u prilici da poboljšaju algoritam pretraživanja i da ga brzo usklade sa budućim tehnologijama. Ovakvo konstantno unapređenje algortima, smatraju članovi tima, doprineće i minimizovanju napora koje spameri ulažu kako bi dostigli što bolju poziciju na pretraživačima.

Pomenuti poziv završava se molbom – “Pomozite mi, širite vest. Tražimo ljude koji će nastaviti sa razvojem wiki-pretraživača. Posebno trebamo nove članove zajednice koji su spremni da pomognu u kreiranju pretraživača sa ljudski-unapređenim rezultatima i programere koji će nam pomoći da izgradimo alternativni web pretraživač otvorenog koda”.

Ako ljudi sa Wikia Search već žele da naprave novi kao-Wiki pretraživač otvorenog koda u čijem će funkcionisanju sami korisnici imati velikog udela možda bi umesto potrage za programerima i budućim urednicima prvo trebali da ponude rešenje za probleme sa kojima se trenutno bori Wikipedia – na primer urednike sa lažnim referencama.

Microsoft kupuje Yahoo!?!

Sudeći po izveštaju iz današnjeg Nju Jork Posta Majkrosoft je izneo preliminarnu ponudu za preuzimanje internet portala Yahoo!. Trenutna vrednost Yahoo!-a procenjuje se na 38 milijardi dolara a u članku se pominje ponuda za preuzimanje vredna 50 milijardi dolara. Vrednost pojedinačne akcije kompanije Yahoo! na berzi danas je u skladu sa najavama o preuzimanju porasla za skoro 15 procenata.

Špekuliše se kako Majkrosofto ovim preuzimanjem želi ne samo da preuzme deo tržišta internet oglasa i tako se približi Google-u koji trenutno na ovom tržištu dominira sa udelom od 65 procenata, već i da se uključi na tržište “online” Office paketa u kojoj daleko zaostaje za diektnom konkurencijom (opet Google).

Da li vas Yahoo! muči?

Wang Xiaoning, kineski politički disident, prva je “žrtva” saradnje između Internet kompanija i kineske države koja je smogla snage da nakon odležanih deset godina u kineskom zatvoru tužbom, pred američkim saveznim Sudom u San Francisku, zatraži odštetu za torturu pretrpljenu kao direktnu posledicu otkrivanja njegovog identiteta kineskim vlastima, u ovom slučaju, od strane pretraživača Yahoo! Njegova supruga i ostali neimenovani tužitelji pored odštete traže i federalnu zabranu ovakvog načina saradnje između američkih kompanija koje posluju u Kini i tamošnjih državnih organa.

Viacom utužen zbog tužbe YouTube-a!

Kako Wired piše MoveOn.org i Brave New Films su utužili Viacom po čijem zahtevu je sa video portala YouTube uklonjena njihov serijal Stop The Falsiness (Zaustavite laž), parodija na Viacom-ov The Colbert Report (Kolbertov izveštaj). Tužbu su za račun tužitelja okružnom Sudu u San Fransisku predali advokati Electronic Frontier Foundation (EFF) a po tvrdnjama tužitelja zasniva se na pravu na “fer korišćenje” tuđeg materijala u skladu sa DMCA (Digital Millenia Copyright Act) koji od 1998. godine reguliše oblast autorskih prava u SAD.

Google i ja

Dobro možda nije baš dotle došlo ali Google očito ne ostavlja ni jedan iole značajniji vid prisustva na Web-u neispunjen sopstvenom ponudom. Najnovije – Google Kalendar Beta!

Dizajniran za Firefox i IE, nažalost ne i za Operu, nudi Vam besplatni organizator Vašeg života koji možete deliti i upoređivati sa obavezama drugih korisnika, direktno pretraživati, koristiti GMail za slanje podsetnika, u budućnosti biće omogućena sinhronizacija sa Outlook-om i mobilnim uređajima. Iako još uvek u beta fazi ovo je direktno “bacanje rukavice” u lice trenutno svom najvećem konkurentu Yahoo!-u koji sličnu ponudu ima još od 1998. godine i trenutno je najpopularniji servis te vrste na Internetu.