Pogrešan autobus

Da nepoznavanje jezika i ulazak u pogrešan autobus nije baš tako naivna nezgoda koju ćete kasnije, uz smeh, prepričavati porodici i prijateljima svedoči slučaj Jaeyana Beuraheng iz Tajlanda koja je na priliku da svoje “zgode” prepriča čekala čitavih 25 godina!

Danas 76-ogodišnja starica pre 25 godina pozdravila se sa svoje osmoro dece i iz Narativata u Tajlandu krenula u “šoping” preko granice, u susednu Maleziju. U “povratku” Jaeyana se, prvenstveno zbog neznanja jezika, ukrcala u pogrešan autobus i u nadi da će se vratiti u svoje mesto završila 1,300 kilometara severnije u Bangkoku – zbunjena i uplašena bukom i gužvom velegrada ponovila je grešku. Na kraju putovanja Jaeyana se našla još 650 kilometara severnije u Čiang Miau, gradiću u blizini granice sa Burmom gde je sledećih 5 godina provela u prosjačenju sve dok je policija nije privela 1987. godine i predala na staranje socijalnoj ustanovi. Pošto je Jaeyana govorila samo jezikom Yawi, dijalektom koji koriste Muslimani u južnom Tajlandu, ustanova socijalnog staranja smatrala je da Jaeyana ne ume da govori sve dok se na praksi, 20 godina kasnije, nisu pojavila trojica studenata iz njenog kraja koji su, srećom po Jaeyana-u, uspeli da “slože kockice”. Studenti su bili ti koji su, nakon raspitivanja, uspeli da ostvare kontakt sa najmlađim Jaeyana-im sinom Mamuom kome su sliku starice poslali mobilnim telefonom.

Bio sam u šoku od sreće i uzbuđenja kada sam video sliku i prepoznao lice koje nisam video poslednjih 25 godina, rekao je Mamu koji je zajedno sa braćom i sestrama godinama tragao za majkom sve dok im nije rečeno da ju je pregazio voz u Jali (Tajland).

Virtuelna ambasada

Švedski institut i Vlada Švedske preko svog portala sweden.se najavljuju skoro otvaranje prve zvanične virtuelne ambasade u okviru virtuelnog sveta Second Life. Virtuelna švedska ambasada biće replika prezentacije švedske amabasade “Švedska kuća” (House of Sweden) u Vašingtonu i prvenstveni cilj će biti promocija Švedske i njenih kulturnih i industrijskih potencijala zainteresovanim “cyber” žiteljima. Planovi daljeg razvoja virtuelne ambasade uključuju i kupovinu ostrva u okviru virtuelnog sveta na kome će zainteresovane švedske kompanije moći da postave sopstvene virtuelne kancelarije. Virtuelna ambasada neće nuditi putna dokumenta niti vize već je po rečima Olle Waestberg-a, direktora Švedskog Instituta, zamišljena kao originalan i napredan način komunikacije sa sve probirljivijim korisnicima informacija. Naša je namere da ciljne grupe potražimo tamo gde su najprijemčivije za informacije koje nudimo.

Prema jutrošnjim podacima virtuelni 3-D svet Second Life, koji kreiraju njegovi stanovnici dok tehnologiju obezbeđuje američka kompanija Linden Lab, ima 3,356,705 “stanovnika” (gotovo trećina od njih se “nastanila” u poslednjih par meseci) koji su se tu “doselili” od 2003. godine kada je Second Life započeo sa radom.

Sad svako će reći da je nešto više od 3 miliona korisnika malo u poređenju sa auditorijem koji ima CNN ali ta razlika u brojevima i osećaj za moderno je upravo ono što vest klasifikuje kao senzaciju i gura je na prve strane svetskih medija. Miodraže Popoviću čini mi se da je vreme za ostavku davno isteklo!

Najgluplji poslovni potezi

CNN Money donosi sopstveni izbor od 101 najglupljeg poslovnog poduhvata u 2006. godini. Na listi “dobitnika” su kako velike kompanije, poput Wall-Mart-a i General Motors-a, tako i države.

Naime u želji da popravi utisak o sopstvenoj zemlji kao zaostaloj nacionalna banka Kazakhstana “uspela” je da pogrešno ispiše reč “banka” na novoštampanim novčanicama od 2 i 5,000 tenga.

Pretplata na ubistvo

Najnovija email prevara koja ovih dana može završiti u vašoj elektronskoj pošti na prvo čitanje nije ni malo naivna jer sadrži, ni manje ni više, direktnu pretnju vašem opstanku. Prevarant se predstavlja kao profesionalni ubica koji ima “ugovor na vašu glavu” i spreman je da vam sve oprosti i odustane od posla za tričavih $80,000 jer ste mu se jako dopali dok vas je pratio prethodnih desetak dana. Ako ne poverujete iz prve, nudi vam se da za samo $20,000 dolara dobijete audio zapis porudžbine ubistva. Naravno, u poruci se nalazi i upozorenje da ni u kom slučaju ne kontaktirate FBI ili policiju jer će plaćenik za to saznati i verovatno biti primoran da povuče svoju velikodušnu ponudu, “a ovo mi je ipak prvi put da pokušavam da prevarim svog naručioca” (a spam svakodnevno stiže na hiljade adresa).

Ovaj novi model prevare upotrebom neželjenje pošte prva je registrovala i objavila kompanija Sophos.

“Ovo je zasigurno jedna od najbolesnijih prevara do sada viđena,” kaže Graham Cluley, konsultant u Sophos-u. “Namera je očito da se primalac poruke zaplaši i navede da ili isplati traženi iznos ili da, u najmanju ruku, oda detalje svog računa u banci. Nevini bi se mogli uplašiti da je sadržaj poruke istinit, dok bi oni koji su za nešto krivi zasigurno još lakše poverovali da im neko radi o glavi,” dodao je Cluley.

Ništa nije kao što izgleda

Princip da “ništa nije kao što izgleda”, polazište i ishodište istraživanja modernih društvenih nauka, uglavnom prihvatamo zdravo za gotovo no što ga se i pridržavamo u svakodnevnom životu.

Primer 1

Iako Vojislav Šešelj u svom testamentu zakljinje srpske radikale da se ne odriču “čvrste nacionalne ideologije” te da nastave sa “energičnim suprotstavljanjem globalizmu” potonjima je trebalo samo mesec dana da zakletvu pogaze. Naime, u jednom od predizbornih spotova SRS pojavljuju se dve (Ohohooo) “Djed Mrazice” koje ljube naivnog Srboljuba … “a svi znamo da je Djed Mraz, Đuro šta, uz Coca-Cola-u i McDonalds jedna od ikona globalizacije”

Primer 2

Kad slovite za najbogatijeg čoveka na Svetu ne samo da javnost prati svaki vaš potez već su i brojni novinari spremni da vaše delovanje preispitaju do najsitnijih detalja. LA Times je svoje novinare poslao na zadatak da preispitaju delovanje trenutno najvećeg dobrotvornog fonda na svetu Bill and Mellinda Gates Foundation koji raspolaže sredstvima koja se mere desetinama milijardi dolara – više nego što na raspolaganju imaju ekonomije 70 procenata država u Svetu. U zanimljivoj priči koja je objavljena pre par dana možete naići na jako puno detalja koji dovode u pitanje etiku i poslovni model ovakvih fondova. Fond godišnje “poklanja” najmanje 5 procenata ukupne vrednosti (zakonski minimum za poreske olakšice) dok se preostalih 95 procenata “oplođuje” ulaganjima na berzi gde Fond ima jako raznovrstan portfolio. Na prvi pogled sve izgleda u redu, većina velikih fondova tako posluje, međutim problem nastaje kada se analiziraju ulaganja Fonda. Sudeći po nalazima novinara LA Times-a najveća ulaganja su upravo u privredne entitete čije delovanje je, direktno ili indirektno, generator problema u čije otklanjanje Fond ulaže onih 5 procenata!

Primer 3

U portama hramova SPC pred Božićne praznike mogli ste kupiti novčić za česnicu po ceni od samo 300 dinara – malo u odnosu na značaj koji se novčiću pridaje u Božićnoj mitologiji – onaj ko novčić nađe “pratiće ga sreća i blagostanje preko cele godine”. Naizgled kao da je srpska crkva, koja se samostalno izdržava, iznašla originalan način da uveća svoje prihode rešavajući pritom dilemu sopstvenih vernika da li u česnicu ide zlatnik, kovanica od 1, 5, 10 ili 20 dinara – jednostavno platiš i ne misliš. Kada malo dublje zađete u istoriju “tradicionalnih hrišćanskih obreda” videćete da je običaj lomljenja česnice paganski, slovenski, obred predviđanja sudbine, da je Božić “podešen” tako da pada neposredno nakon zimske ravnodnevnice i “pobede svetla nad tamom i zlim duhovima”, badnjak se palio u čast boga Peruna alias Svetog Ilije gromovnika. Ispada da je Crkva koja se protiv narodnog sujeverja bori šireći istinu Hristove vere nakon 14 vekova od borbe odustala i duhovnu zamenila materijalnom stranom.

Primer 4

Kada je pre mesec dana Telekom Srbije proglašen pobednikom na tenderu za kupovinu 65 procenata Telekoma Republike Srpske u srpskim medijima povela se rasprava o opravdanosti takve investicije (približno 650 miliona eura) u trenutku kada i sama Srbija iz godine u godinu sve više zaostaje za razvojem telekomunikacionog sektora u regionu. Glavni argument u odbrani političko-poslovne odluke Telekoma dao je direktor firme objašnjavajući kako je Telekom Srpske u 2005 imao profit od 31 miliona eura te da će se (kapitalna) investicija vratiti u narednih 10-ak godina. Prosta matematika, na nivou đaka 2. razreda srednje škole, uz malo nagađanja, demantuje dirketora Petrovića. Preptostavimo da u narednih 10 godina prosek profita Telekoma Srpske bude 50 miliona eura, 65 procenata, koliko pripada Telekomu Srbije, je 32,5 milona eura što znači da će za 10 godina Telekom Srbije jedva napabirčiti i polovinu početne cene, ne računajući tu dodatna ulaganja u infrastrukturu i nove tehnologije koje će biti primoran da uvede u narednih 10 godina. U bezbroj razgovora u kojima je Petrović izneo ovaj argument nijedan od njegovih sagovornika, novinara, nije mu suprotstavio ovu jednostavnu računicu, kao da su svi prespavali 2. razred srednje!

Primera naravno ima bezbroj – pitanje je samo – jeste li Vi spremni da ih uočite?

Papa Ronaldinjo

Znam da Ronaldinjo nije postao otac ali za ovu priču to i nije toliko važno koliko najava da bi uskoro jedan tim italijanske serije A mogao da igra pod budnim okom prvog čoveka katoličke crkve Pape Benedikta XVI. Naime pre par dana drugi čovek Vatikana, državni sekretar Kardinal Tarkisio Bertone, najavio je da Vatikan razmišlja o formiranju fudbalskog tima koji bi se ravnopravno borio sa legendama italijanske serije A poput Rome, Juventusa, Intera … uz blagoslov Svete Stolice i molitve celokupne pastve katoličke crkve.

Sad da li se Budistički monasi iz Kine, na slici, pripremaju za prvi zvanični međureligijski sportski susret – nije mi poznato, ali sam siguran da bi pokojni komičar Dave Allen imao štošta da kaže na temu povezivanja fudbala i religije, možda čak i da po osnovu svojih skečeva sa “sveštenicima fudbalerima” zatraži da budući italijanski prvoligaš nosi njegovo ime.

Abdula seckati!

 

Sad, mnogi će pomisliti na crtani film sa Duškom Dugouškom, i pobesnelog Hasana koji ima neutaživu želju da za večeru nasecka malo zečetine. Drugima će pak nakon letimičnog pogleda na priloženu sliku prva asocijacija biti da je reč o nekom “poludelom” teroristi sa Bliskog Istoka koji je “umetničku” kasetu sa sopstevnim nastupom odaslao na adresu Al-Jazeera-e. I jedni i drugi bi pogrešili – radi se o isečku iz razgovora sa Abdallah Al-Bishi-em, državnim dželatom iz Meke u Saudijskoj Arabiji, koji je početkom ovog meseca emitovan na libanskoj LBC televiziji.

Najpoznatiji dželat u Saudijskoj Arabiji, kako je predstavljen, “poslom” je počeo da se bavi pre 15 godina, a prvi “nastup” mu je bila egzekucija troje ljudi. Nastavio je porodičnu tradiciju, u početku sa mačem pokojnog oca koji je koristio dok se “posao” nije uhodao i dok sebi nije mogao da priušti sopstvenu alatku. Abdallah danas priprema nove generacije dželata, među njima i svog najstarijeg sina Badra koji će uskoro nastaviti porodični posao u Rijadu. Prema sopstvenim rečima, iako je “napopularniji” dželat u zemlji i dan danas svojim mačem deli šerijatsku pravdu svim vrstama kriminalaca – lopovima, preljubnicima, ubicama – ženama i muškarcima sa podjednakim žarom odtstranjuje udove il’ glave. Početak intervjua protekao je bez Abdallah-a koji je u TV studio kasnio iz “objektivnih” razloga zbog neodložnog državnog posla. Sa puno žara i posvećenosti Abdallah priča o posebnoj vrsti mača – Jowhar – koji koristi od prvog dana na poslu, o tome kako se kod odsecanja udova kažnjenicima daje lokalna anestezija za razliku od onih koji gube glavu sa ramena, o sopstvenim zapažanjima i osećanjima prilikom pogubljenja žena i muškaraca (muškarci su, kaže, malo nervozniji), kao i o svojoj ulozi prvog posrednika u pomirenju i praštanju između pogubljenog, njegove porodice i porodica žrtava.

Ceo transkript intervjua, na engleskom jeziku, možete pročitati ovde.

Najbogatiji

Na slici je najbogatiji čovek na Svetu sudeći po upravo objavljenoj listi 15 najbogatijih magazina Forbes.

U pitanju je general-pukovnik Oliver “Daddy” Warbucks, rođen daleke 1894. godine u gradiću Supine. Svoje bogatstvo stekao je prodajući municiju tokom I Svetskog rata a uvećao ga je nakon završetka rata angažamanom u brojnim industrijskim granama. Njegovo bogatstvo se procenjuje na 10 “ziliona” američkih dolara. Budući da nikada nije zaboravio kako je do bogatstva došao mukotrpnim radom gospodin Warbucks važi i za velikog filantropa.

U društvu sa “Taticom” našli su se i nama poznatiji likovi poput Montgomerija Barnsa, Baje Patka, Brusa Vejna, Riči Riča, Tonija Montana … Pogađate, radi se o Forbes-ovoj listi 15 najbogatijih junaka iz filmova, crtanih stripova, TV serija i mašte uopšte.