Plava karta novog doma mog

Suočena sa činjenicom da “Evropska unija u celini nije više atraktivna odrednica za visoko kvalifikovane radnike na konkurentnom tržištu radne snage”, hroničnim nedostatkom stručne radne snage i očekivanjima da u naredne dve decenije taj nedostatak naraste na gotovo 20 miliona obrazovanih radnika (posebno u oblastima inženjerstva i ICT-a) Evropska Komisija juče je predložila uvođenje “Plave karte” (Blue Card) – jedinstvene radne i boravišne vize za obrazovanu radnu snagu koja dolazi iz zemalja van EU. Program “Plava karta”, po uzoru na američku “Zelenu kartu”, trebalo bi ne samo da privuče obrazovanu radnu snagu, već i da pojednostavi proceduru za dobijanje radnih i boravišnih dozvola, te da reguliše oblast socijalnih i ekonomskih prava imigranata i njihov status izjednači sa statusom domicilnih radnika. Evropska komisija želi da na ovaj način ograniči ne samo negativne efekte nepoštene konkurencije zasnovane na jeftinoj radnoj snazi već i da uspostavi kontrolu nad eventualnim negativnim posledicama “odliva mozgova” koje bi mogle nastati u zemljama u razvoju tako što će regulisati način “vrbovanja” radnika u sistemu “Plave karte”. Svaka zemlja članica EU sama će određivati strukturu i kvote za prihvat radnika kroz program “Plave karte”.

Nosioci “Plave karte” pored uslova istovetnih onima koji se nude za rad i život građanima EU, mogu da očekuju i druge pogodnosti. Biće im omogućeno slobodno kretanje kroz EU, pružena mogućnost da im se nakon 6 meseci pridruže i ostali članovi porodice, u poreskim olakšicama i socijalnom statusu biće izjednačeni sa državljanima Unije a nakon 5 godina biće im omogućeno da zatraže stalni boravak u, odnosno državljanstvo, EU. Sve ove pogodnosti biće omogućene onima koji imaju diplomu priznate visokoškolske institucije, “spreman”, najmanje, jednogodišnji ugovor sa poslodavcem u EU, uz obezbeđeno zdravstveno osiguranje i platu koja je najmanje tri puta veća od “minimalca”, odnosno dvostruko veća za one ispod 30 godina.

Pojednostavljenje procedure za dobijanje radnih i boravišnih dozvola kroz program “Plava karta” trebalo bi da Evropsku Uniju ponovo vrati na listu najprivlačnijih destinacija obrazovanih radnika, ovo posebno imajući u vidu sve veća ograničenja koja SAD uvode kroz sličan sistem H1B viza. Velika Britanija, Irska i Danska već su najavile da neće učestvovati u ovom programu, žestoke polemike se vode u Nemačkoj i Holandiji, a austrijska Vlada tvrdi kako je ceo sistem zapravo “preterana centralizacija”. Koliko god vam se program “Plave karte” činio privlačnim treba ipak sačekati da 27 zemalja članica Unije da svoje “konačno mišljenje”, kao i da svoje “stavove” iznesu evropski sindikati i drugi protivnici otvaranja granica Unije za radnike iz ostalih delova Sveta.