<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Veličković::blog &#187; Nauka</title>
	<atom:link href="http://blog.velickovic.net/tag/nauka/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://blog.velickovic.net</link>
	<description>Pragmatični zapisi skeptičnog cinika ili ti o svemu i svačemu pomalo</description>
	<lastBuildDate>Sun, 27 Dec 2009 08:54:21 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.0</generator>
		<item>
		<title>Jebala ve kultura</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/jebala-ve-kultura/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/jebala-ve-kultura/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 16 Sep 2007 09:39:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Svakodnevnica]]></category>
		<category><![CDATA[Istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/?p=500</guid>
		<description><![CDATA[<a href="http://www.blic.co.yu/drustvo.php?id=13372" target="_blank">Današnji Blic</a> daje prikaz rezultata istraživanja <a href="http://vbs.nbs.bg.ac.yu/scripts/cobiss?command=DISPLAY&#38;base=COBIB&#38;RID=140439052" target="_blank">"Kulturne potrebe, navike i ukus građana Srbije i Makedonije"</a> Mr Predraga Cvetičanina, sociologa umetnosti i kulture, asistenta na Filozofskom fakultetu u Nišu. Istraživanje je rađeno krajem 2005. godine a rezultati po prvi put predstavljeni na <a href="http://www.iccpr2006.com" target="_blank">4. Međunarodnoj konferenciji istraživanja kulturne politike</a> održanoj jula 2006. godine u Beču ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://www.blic.co.yu/drustvo.php?id=13372" target="_blank">Današnji Blic</a> daje prikaz rezultata istraživanja <a href="http://vbs.nbs.bg.ac.yu/scripts/cobiss?command=DISPLAY&amp;base=COBIB&amp;RID=140439052" target="_blank">&#8222;Kulturne potrebe, navike i ukus građana Srbije i Makedonije&#8220;</a> Mr Predraga Cvetičanina, sociologa umetnosti i kulture, asistenta na Filozofskom fakultetu u Nišu. Istraživanje je rađeno krajem 2005. godine a rezultati po prvi put predstavljeni na <a href="http://www.iccpr2006.com" target="_blank">4. Međunarodnoj konferenciji istraživanja kulturne politike</a> održanoj jula 2006. godine u Beču.</p>
<blockquote><p>
U Srbiji 60 odsto ljudi voli Cecu Ražnatović, a više od 40 odsto ne znaju čime se bave ili ko su uopšte &#8222;Partibrejkersi&#8220;. Više od trećine ne zna da navede ime omiljenog pisca, a dve trećine ne zna nijednog jedinog slikara. Čak 13,5 odsto ljudi nema nijednu knjigu u kući, dok još četvrtina ispitanih poseduje svega do 25 knjiga.<br />
Cvetičanin tvrdi da Srbijom vlada &#8222;ukus predgrađa&#8220; i u bukvalnom i u metaforičnom smislu.<br />
- Bukvalno, reč je o drugoj i trećoj generaciji doseljenika sa sela u grad, koji najčešće žive u predgrađima. Oni vole turbo folk, TV sapunice, strane akcione filmove, trač magazine. Metaforično rečeno, oni su još u &#8222;predgrađu ukusa&#8220;, jer nisu stigli do urbanog, već do rurbanog &#8211; objašnjava mr Cvetičanin.<br />
Ako se ovome pridoda još četvrtina publike sa folklornim ukusom (23 odsto ispitanika voli izvornu i novokomponovanu muziku, porodične serije, domaće komedije), dobija se 60 odsto stanovništva okrenutog lokalnim kulturnim vrednostima, nasuprot globalnim i urbanim trendovima.<br />
Polovina ljudi zadovoljava kulturne potrebe gledanjem televizije i praćenjem sportskih događaja.<br />
Ispitivanje kulturnih navika pokazalo je da više od dve trećine učesnika nije u poslednjih 12 meseci nijednom posetilo pozorište ili muzej. Cvetičanin tvrdi da nema mesta panici kulturnih dušebrižnika.<br />
- Još gore je u okolnim zemljama! Ali, ljude ne treba nasilno edukovati da prate kulturne programe, već ponuditi mogućnost izbora. Mnogo je efikasnije širiti im vidike putem medija, ili im davati subvencionirane ulaznice za pozorište &#8211; smatra Cvetičanin.<br />
&#8222;Odsutnih&#8220; iz kulture, odnosno onih koje ne interesuju sadržaji zvanične kulture ima više od polovine, a to je oko četiri miliona ljudi u Srbiji.<br />
- Oni pripadaju paralelnom kulturnom svetu. Svoje kulturne potrebe zadovoljavaju putem televizije, u kafanama, na porodičnim slavljima. Nije im bitno ko je Mikelanđelo, nego je važno da znaju, recimo, što više narodnih pesama &#8211; zaključuje Cvetičanin.<br />
U svetu ovakva istraživanja naručuju ministarstva kulture, koja na osnovu njih utvrđuju strategiju kulturne politike. Kod nas je situacije potpuno suprotna!<br />
- Nadam se da će istraživanje biti od koristi našem Ministarstvu kulture &#8211; kratko komentariše Cvetičanin, čije je istraživanje štampao niški Odbor za građansku inicijativu, zahvaljujući podršci <a href="http://seecult.org/">Evropske kulturne fondacije iz Holandije</a>!
</p></blockquote>
<p>Početkom ove godine niška neprofitna organizacija <a href="http://www.ogi.org.yu" target="_blank">Odbor za građanske inicijative</a> izdala je knjigu &#8222;Kulturne potrebe, navike i ukus građana Srbije i Makedonije“, na osnovu istraživanja javnog mnjenja na uzorku od 1364 ispitanika u Srbiji i 896 u Makedoniji koja predstavlja detaljno dokumentovan pregled kulturne participacije građana Srbije i Makedonije u svim njenim aspektima &#8211; u domenu kulturne produkcije i kulturne potrošnje u javnoj i privatnoj sferi. Slično istraživanje &#8211; <a href="http://www.ogi.org.yu/srpski/akt_di2.htm">&#8222;Kulturne potrebne, navike i ukus građana Srbije&#8220;</a> &#8211; Mr Predrag Cvetičanin uradio je i u periodu od novembra 2001. do novembra 2002. godine na uzorku od 1,600 ispitanika u Beogradu, Nišu, Pirotu i Babušnici pod pokroviteljstvom <a href="http://www.phbelgrade.org/">Umetničkog saveta Švajcarske &#8211; Pro Helvetia</a>.</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/jebala-ve-kultura/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Jel&#8217; vam fali Internet</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/internet/jel-vam-fali-internet/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/internet/jel-vam-fali-internet/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 20 Aug 2007 23:01:44 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Internet]]></category>
		<category><![CDATA[Istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Obrazovanje]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/?p=469</guid>
		<description><![CDATA[Dok s' jedne strane odmorom osvežen <a href="http://www.blogowski.eu" target="_blank">Blogowski</a> frustraciju mrtvim morem na poslovnom planu leči sprdanjem na temu <em>fensi ponašanja</em> (većinskog dela) blog zajednice <em>ozbiljni ljudi</em> sa <a href="http://www.tau.ac.il/" target="_blank">Univerziteta u Tel Avivu</a> upozoravaju kako je zavisnost od Interneta jednako opasna kao i drugi ekstremni poremećaji zavisnosti poput kockanja, piromanije i kleptomanije ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Dok s&#8217; jedne strane odmorom osvežen <a href="http://www.blogowski.eu" target="_blank">Blogowski</a> frustraciju mrtvim morem na poslovnom planu leči sprdanjem na temu <em>fensi ponašanja</em> (većinskog dela) blog zajednice <em>ozbiljni ljudi</em> sa <a href="http://www.tau.ac.il/" target="_blank">Univerziteta u Tel Avivu</a> upozoravaju kako je zavisnost od Interneta jednako opasna kao i drugi ekstremni poremećaji zavisnosti poput kockanja, piromanije i kleptomanije. Rezultate istraživanja stručnjaka za bolesti zavisnosti <a href="http://www.tau.ac.il/medicine/" target="_blank">Medicinskog fakulteta</a> u Tel Avivu predstavio je psihijatar Dr Pinhas Dannon. Prema njegovim tvrdnjama od Internet zavisnosti, patološko stanje koje se manifestuje uznemirenošću i snažnom depresijom, <em>boluje</em> približno 10 procenata korisnika <em>mreže svih mreža</em>. Ovaj poremećaj <em>stanja duha</em> u modernoj psihijatriji klasifikovan je kao opsesivno kopmulsivan a rezultat je snažna potreba da se pojedinac posveti ritualnom ponašanju i odgovarajućem načinu razmišljanja. Slično opsesiji čistih ruku i stalno prisutnoj potrebi da se iste peru u ovom se slučaju radi o opsesiji surfanjem i potrebi da se stalno bude online.</p>
<p>U borbi protiv ove nove pošasti modernog doba Dr Dannon posebno ističe ulogu školskih psihologa i psihijatara koji bi trebalo da budu obučeni da na vreme prepoznaju i suoče se sa Internet zavisnošću. Ovo posebno u svetlu podatka da su <em>najčešće žrtve</em> Internet zavisnosti upravo deca školskog uzrasta a u stopu ih slede usamljeni pojedinci, podjednako žene i muškarci, u 50-im godinama. Zajedničko za obe vodeće <em>grupe zavisnika</em> bili su problemi u dijagnostifikovanju zavisnosti kao i raznolikost ispoljenih simptoma. U zaključku istraživanja naučnici sa Univerziteta u Tel Avivu predložili su promenu pristupa u klasifikaciji i lečenju Internet zavisnosti jer, kako kaže Dr Dannon, &#8222;<em>zavisnost od Interneta ne manifestuje se samo kao običan podsticaj već pre kao duboko usađena žudnja</em>&#8220; i kao takva zahteva lečenje slično onome koje se primenjuje kod drugih ekstremnih i opasnih zavisnosti.</p>
<p>Sad ne bih ni ja da vas previše plašim ali ako primetite promene u svom ponašanju poput nesanice, nervoze kad niste na mreži, nedostatka komunikacije (verbalne ne elektronske) i kontakta (fizičkog ne preko IM) sa svojim bližnjima, dobro razmislite &#8211; možda je došlo vreme da se i vi obratite za pomoć kakvom stručnjaku medicinske provenijencije! Ako niste baš sigurni da je <em>vaš slučaj</em> za psihijatra pročitajte članak na <a href="http://www.addictioninfo.org/articles/1783/1/Always-online-Beware-of-Internet-addiction-disorder/Page1.html" target="_blank">Addiction Info</a> &#8211; možda se prepoznate!</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/internet/jel-vam-fali-internet/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>8</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>&#8220;Pederska&#8221; bomba</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/zanimljivosti/pederska-bomba/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/zanimljivosti/pederska-bomba/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Jun 2007 05:14:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[Istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nasilje]]></category>
		<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Seks]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/?p=434</guid>
		<description><![CDATA[Da je stvarnost maštovitija od fantazija potvrđuje nedavno otkriće međunarodne nevladina organizacija <a href="http://www.sunshine-project.org/" target="_blank">The Sunshine Project</a> koja se bavi "nadzorom" istraživanja i <a href="http://blog.velickovic.net/globalizacija/sve-se-vraca/" target="_blank">razvoja novih bioloških tehnologija i oružja</a>. Po osnovu američke verzije Zakona o dostupnosti informacija organizacija je nedavno došla u posed dokumenata koji potvrđuju kako je Ministarstvo odbrane SAD pre 13 godina dobilo <a href="http://cbs5.com/topstories/local_story_159222541.html" target="_blank">predlog za razvoj "pederske bombe"</a> ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Da je stvarnost maštovitija od fantazija potvrđuje nedavno otkriće međunarodne nevladina organizacija <a href="http://www.sunshine-project.org/" target="_blank">The Sunshine Project</a> koja se bavi &#8222;nadzorom&#8220; istraživanja i <a href="http://blog.velickovic.net/globalizacija/sve-se-vraca/" target="_blank">razvoja novih bioloških tehnologija i oružja</a>. Po osnovu američke verzije Zakona o dostupnosti informacija organizacija je nedavno došla u posed dokumenata koji potvrđuju kako je Ministarstvo odbrane SAD pre 13 godina dobilo <a href="http://cbs5.com/topstories/local_story_159222541.html" target="_blank">predlog za razvoj &#8222;pederske bombe&#8220;</a> &#8211; hemijskog oružja &#8222;napakovanog&#8220; hormonima koje bi neprijateljske vojnike od ratnika pretvorilo u ljubavnike, a uz dodatak jakih afrodizijaka, i željne istospolnog seksa (pri čemu sopstvene vojnike obavezno držite što dalje od linije fronta). Predlog za razvoj ovog kreativno osmišljenog oružja potekao je 1994. godine iz hemijske laboratorije američkih vazdušnih snaga u <a href="http://www.wpafb.af.mil/" target="_blank">vojnoj bazi Rajt Paterson</a> (Dejton, Ohajo). Pre nego što je ideja, sa predloženim budžetom od 7.5 miliona američkih dolara, napuštena laboratorija je predložila još neka &#8222;neuspela&#8220; nesmrtonosna oružja poput bio-bombe koja bi kod protivničkih boraca dovela do stvaranja i nekontrolisanog oslobađanja stomačnih gasova &#8222;radi lakše identifikacije na bojištu&#8220; a koja se jel&#8217; te nikako ne bi smela koristiti u uslovima borbe prsa u prsa.</p>
<p>Za <a href="http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/21/newsid_2549000/2549809.stm" target="_blank">zaboravne</a> u pomenutoj vojnoj bazi, iz koje je godinu dana ranije potekao predlog za razvoj &#8222;pederske bombe&#8220;, balkanske ratne poglavice su nakon tri nedelje pregovora &#8222;nenadano&#8220; okončale ratne sukobe na teritoriji bivše SFRJ. Da li su prvi &#8222;nezvanični&#8220; primerci &#8222;pederske bombe&#8220; testirani na &#8222;balkanskim kasapima&#8220; kako bi iste privoleli miru ostaje u domenu špekulacije ali činjenica da su pregovori &#8222;prelomljeni&#8220; i okončani &#8222;preko noći&#8220; ostavlja dovoljno prostora za one koji ne veruju u slučajnosti &#8230;</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/zanimljivosti/pederska-bomba/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Stari Rim</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/internet/stari-rim/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/internet/stari-rim/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 12 Jun 2007 10:51:11 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Internet]]></category>
		<category><![CDATA[Istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Mediji]]></category>
		<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Zabava]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/?p=432</guid>
		<description><![CDATA[Dosadilo vam je čekanje u redovima za vize da bi ste bar na kratko otišli iz Srbije i upoznali kulturno nasleđe Sveta? Kad dočekate vizu i stignete na odredište problem postaju nesnosne vrućine i hiljade turista koji kao i vi, u istom trenutku, žele da vide ostatke starih civilizacija i sve to propisno zabeleže kamerama i foto-aparatima? U krajnjem slučaju možda ste prezasićeni upotrebom sopstvene mašte u "oživljavanju" ruševina Rima da bi ste pojmili kakav je nekada bio ... e pa vašim mukama je došao kraj!]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Dosadilo vam je čekanje u redovima za vize da bi ste bar na kratko otišli iz Srbije i upoznali kulturno nasleđe Sveta? Kad dočekate vizu i stignete na odredište problem postaju nesnosne vrućine i hiljade turista koji kao i vi, u istom trenutku, žele da vide ostatke starih civilizacija i sve to propisno zabeleže kamerama i foto-aparatima? U krajnjem slučaju možda ste prezasićeni upotrebom sopstvene mašte u &#8222;oživljavanju&#8220; ruševina Rima da bi ste pojmili kakav je nekada bio &#8230; e pa vašim mukama je došao kraj!</p>
<p><a href="http://www.romereborn.virginia.edu/" target="_blank">Rome Reborn 1.0</a> je zajednički projekat Instituta za napredne tehnologije Virdžinija Univerziteta, UCLA, i milanske Politehnike koji autori označavaju kao &#8222;najveću i najkompletniju simulaciju istorijskog izgleda grada ikada napravljenu&#8220;. Nudi vam se virtuelni obilazak starog Rima, uključujući Koloseum, Forum i baziliku Maksentius, i sve to u &#8222;punom sjaju&#8220; ili bar onako kako se pretpostavlja da je izgledalo 320 godine nove ere.</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/internet/stari-rim/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Jel&#8217; vam se spava?</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/jel-vam-se-spava/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/jel-vam-se-spava/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 31 May 2007 15:31:37 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Svakodnevnica]]></category>
		<category><![CDATA[Deca]]></category>
		<category><![CDATA[Hrana]]></category>
		<category><![CDATA[Istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/?p=419</guid>
		<description><![CDATA[Profesor molekularne biologije i biotehnologije Piter Pajper, stručnjak za starenje sa Univerziteta u Šefildu, radi na istraživanju uticaja konzervansa E211 (natrijum benzoat) na ljudski organizam još od 1999. godine kada su upravo njegova ispitivanja pokrenula pitanje o kancerogenom uticaju ovog aditiva. Ispitivanja koja je sprovela Svetska Zdravstvena Organizacija (<a href="http://www.who.org" target="_blank">WHO</a>), sa tada dostupnom tehnologijom, "oslobodila" su natrijum benzoat a brojne nacionalne agencije za standarde u prehrambenoj industriji dozvolile su njegovu upotrebu u napitcima poput Koka-kole, Pepsija i drugim gaziranim osvežavajućim napicima. Ovih dana ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Profesor molekularne biologije i biotehnologije Piter Pajper, stručnjak za starenje sa Univerziteta u Šefildu, radi na istraživanju uticaja konzervansa E211 (natrijum benzoat) na ljudski organizam još od 1999. godine kada su upravo njegova ispitivanja pokrenula pitanje o kancerogenom uticaju ovog aditiva. Ispitivanja koja je sprovela Svetska Zdravstvena Organizacija (<a href="http://www.who.org" target="_blank">WHO</a>), sa tada dostupnom tehnologijom, &#8222;oslobodila&#8220; su natrijum benzoat a brojne nacionalne agencije za standarde u prehrambenoj industriji dozvolile su njegovu upotrebu u napitcima poput Koka-kole, Pepsija i drugim gaziranim osvežavajućim napicima. </p>
<p>Ovih dana <a href="http://news.independent.co.uk/health/article2586652.ece" target="_blank">intervju Profesora Pajpera</a> dat britanskom <a href="http://www.independent.co.uk/" target="_blank">Indipendentu</a> ponovo je izazvao pravu buru. Prema tvrdnjama Profesora Pajpera E211 (natrijum benzoat) štetno deluje na mitohondrije DNA ljudskog organizma do te mere da može u potpunosti da deaktivira ćelije. Mitohondrije koriste kiseonik da bi ljudskom organizmu obezbedile potrebnu energiju a njihova disfunkcionalnost se danas povezuje sa bolestima poput Parkinsonove kao i sa samim procesom starenja. Profesor Pajper upozorava roditelje da povedu računa prilikom kupovine gaziranih napitaka deci koji sadrže sporni konzervans i dodaje kako su njegova &#8222;najveća briga deca koja piju velike količine gaziranih pića&#8220;.</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/jel-vam-se-spava/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Pusti pamet &#8211; štedi pare</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/crtice/pusti-pamet-stedi-pare/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/crtice/pusti-pamet-stedi-pare/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 26 Apr 2007 09:50:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Crtice]]></category>
		<category><![CDATA[Istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/?p=389</guid>
		<description><![CDATA[Istraživanje Centra za ljudske resurse državnog Univerziteta u Ohaju sprovedeno uz učešće 7,403 amerikanca nije uspelo da uspostvi vezu između natprosečne inteligencije i ličnog bogatstva. Prema rečima Džoa Zagorskog &#8222;Ljudi ne postaju bogati samo zato što su pametni&#8220;, uz napomenu da &#8222;oni sa natprosečnom inteligencijom ne štede kao drugi manje nadareni&#8220;. Za utehu inteligentnima može [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&amp;_udi=B6W4M-4NC50MC-1&amp;_user=10&amp;_coverDate=03%2F28%2F2007&amp;_alid=568520735&amp;_rdoc=1&amp;_fmt=summary&amp;_orig=search&amp;_cdi=6546&amp;_sort=d&amp;_docanchor=&amp;view=c&amp;_ct=1&amp;_acct=C000050221&amp;_version=1&amp;_urlVersion=0&amp;_userid=10&amp;md5=77096910c22994e15ca492c00c08823f" target="_blank">Istraživanje Centra za ljudske resurse državnog Univerziteta u Ohaju</a> sprovedeno uz učešće 7,403 amerikanca nije uspelo da uspostvi vezu između natprosečne inteligencije i ličnog bogatstva. Prema rečima Džoa Zagorskog &#8222;Ljudi ne postaju bogati samo zato što su pametni&#8220;, uz napomenu da &#8222;oni sa natprosečnom inteligencijom ne štede kao drugi manje nadareni&#8220;. Za utehu inteligentnima može da posluži podatak iz istraživanja da su njihove zarade, u istim uslovima i za iste poslove, veće nego kod ostatka populacije.</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/crtice/pusti-pamet-stedi-pare/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Sve ti je to u glavi sinko</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/crtice/sve-ti-je-to-u-glavi-sinko/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/crtice/sve-ti-je-to-u-glavi-sinko/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 15 Apr 2007 07:11:03 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Crtice]]></category>
		<category><![CDATA[Istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/?p=382</guid>
		<description><![CDATA[Uzrok povišenog krvnog pritiska, prema tvrdnjama naučnika sa Univerziteta u Bristolu, ne treba tražiti u funkcijama srca i krvotoka već u funkcijama mozga. Eto sad i naučnog opravdanja za floskule tipa isterivanje bubica iz glave, utuvljavanje u glavu, pametne (zdrava) glavice &#8230; &#160;&#169; Bratislav Veličković a.k.a. Veličković::blog Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Uzrok povišenog krvnog pritiska, <a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/6551553.stm" target="_blank">prema tvrdnjama naučnika sa Univerziteta u Bristolu</a>, ne treba tražiti u funkcijama srca i krvotoka već u funkcijama mozga. Eto sad i naučnog opravdanja za floskule tipa <em>isterivanje bubica iz glave</em>, <em>utuvljavanje u glavu</em>, <em>pametne (zdrava) glavice</em> &#8230;</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/crtice/sve-ti-je-to-u-glavi-sinko/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ma š&#8217;a mi reče!</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/ma-sa-mi-rece/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/ma-sa-mi-rece/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 07 Mar 2007 11:53:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Svakodnevnica]]></category>
		<category><![CDATA[Istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/?p=322</guid>
		<description><![CDATA[Ako ste jedan od miliona koji ne mogu bez prve jutarnje kafe (a Boga mi i cigarete!) pod izgovorom da je to najbolji način da se pokrenete i oživite - razmislite ponovo! Sudeći po istraživanju <a href="http://psychology.psy.bris.ac.uk/people/peterrogers.htm" target="_blank">profesora Pitera Rodžersa</a> sa <a href="http://www.bris.ac.uk/" target="_blank">Univerziteta u Bristolu</a> koji se upotrebom kafeina u ishrani profesionalno bavi <em>"ljudi koji redovno piju čaj ili kafu imaju osećaj kako ih napitak "podiže" i to je razlog zašto koriste napitke za koje veruju da ih poreću. To je osobina koju ljudi vide kao prednost upotrebe kafeina i šteta je što to možda nije istina. Istraživanje pokazuje da je jedina posledica redovnog konzumiranja stvaranje zavisnosti organizma.</em> ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Ako ste jedan od miliona koji ne mogu bez prve jutarnje kafe (a Boga mi i cigarete!) pod izgovorom da je to najbolji način da se pokrenete i oživite &#8211; razmislite ponovo! Sudeći po istraživanju <a href="http://psychology.psy.bris.ac.uk/people/peterrogers.htm" target="_blank">profesora Pitera Rodžersa</a> sa <a href="http://www.bris.ac.uk/" target="_blank">Univerziteta u Bristolu</a> koji se upotrebom kafeina u ishrani profesionalno bavi sa stanovišta biološke psihologije uticaj jutarnje kafe na &#8222;buđenje&#8220; organizma pre se može pripisati stvaranju zavisnosti nego magiji kafeinskih napitaka. Rušeći mit ustaljen kod miliona ljudi Profesor Rodžers tvrdi da je osećaj kako <em>&#8222;jutarnja kafa naglo pokreće iz sna&#8220;</em> ustvari posledica postojanja kafeinske zavisnosti i pada nivoa kafeina tokom noćnog sna &#8211; prva jutarnja kafa ili čaj zapravo ponovo uspostavljaju &#8222;normalan&#8220; nivo kafeina u organizmu zavisnika i stvaraju osećaj zadovoljstva usled &#8222;nastavljanja navike&#8220;. Rezultati istraživanja, prezentovanog juče na godišnjoj konfrenciji <a href="http://www.nutrition.org.uk/" target="_blank">British Nutrition Foundation (Britanska Dijetetska Fondacija)</a>, pokazuju da se tokom sna smanjuje količina kafeina u organizmu uz opadanje budnosti, raspoloženja i radne sposobnosti &#8211; konzumiranje jutarnje doze kafeina samo obrće ovaj efekat ali ne podiže nivoe budnosti, raspoloženja i radne sposobnosti iznad vrednosti zabeleženih kod onih koji kafein ne koriste. S&#8217; druge strane Profesor Rodžers objašnjava kako je istraživanje pokazalo da se kod onih koji po prvi put piju neki kafeinski napitak ili na duže vreme prekinu sa upotrebom kafeina javlja efekat &#8222;dizanja&#8220; koji nažalost traje vrlo kratko.</p>
<p><em>&#8222;Ljudi koji redovno piju čaj ili kafu imaju osećaj kako ih napitak &#8222;podiže&#8220; i to je razlog zašto koriste napitke za koje veruju da ih poreću. To je osobina koju ljudi vide kao prednost upotrebe kafeina i šteta je što to možda nije istina. Istraživanje pokazuje da je jedina posledica redovnog konzumiranja stvaranje zavisnosti organizma.</em></p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/ma-sa-mi-rece/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Lažni profesor!</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/internet/lazni-profesor/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/internet/lazni-profesor/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 06 Mar 2007 16:33:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Internet]]></category>
		<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Wiki]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/?p=321</guid>
		<description><![CDATA[Da nisu samo profesori i profesorice kragujevačkog Univerziteta "specijalisti" u disciplini "manufaktura diploma" potvrđuje i <a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/6423659.stm" target="_blank">slučaj profesora Esjaay</a>. Rajan Džordan, 24-ogodišnji student iz Kentukija, samoproglasio se za profesora religije na neimenovanom privatnom univerzitetu u istoj američkoj državi. U svom "izdanju profesora" Rajan je, pod <a href="http://web.archive.org/web/20060111060701/http://en.wikipedia.org/wiki/User:Essjay" target="_blank">alijasom Essjay</a>, bio jedan od urednika stranica o religiji u okviru mrežne enciklopedije <a href="http://www.wikipedia.org/" target="_blank">Wikipedia</a> sa dozvolom da rešava nesuglasice nastale između drugih autora u okviru teme koju je obrađivao kao i da kažnjava "neposlušne" pisce članaka ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Da nisu samo profesori i profesorice kragujevačkog Univerziteta &#8222;specijalisti&#8220; u disciplini &#8222;manufaktura diploma&#8220; potvrđuje i <a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/6423659.stm" target="_blank">slučaj profesora Esjaay</a>. Rajan Džordan, 24-ogodišnji student iz Kentukija, samoproglasio se za profesora religije na neimenovanom privatnom univerzitetu u istoj američkoj državi. U svom &#8222;izdanju profesora&#8220; Rajan je, pod <a href="http://web.archive.org/web/20060111060701/http://en.wikipedia.org/wiki/User:Essjay" target="_blank">alijasom Essjay</a>, bio jedan od urednika stranica o religiji u okviru mrežne enciklopedije <a href="http://www.wikipedia.org/" target="_blank">Wikipedia</a> sa dozvolom da rešava nesuglasice nastale između drugih autora u okviru teme koju je obrađivao kao i da kažnjava &#8222;neposlušne&#8220; pisce članaka. U okviru <a href="http://www.newyorker.com/fact/content/articles/060731fa_fact" target="_blank">članka</a>, u kome je Essjay predstavljen kao &#8222;ugledni profesor&#8220; objavljenog u magazinu New Yorker povodom milionitog članka na Wikipedia objavljen je i razgovor sa &#8222;profesorom Essjay&#8220; koji je naveo da predaje teologiju na diplomskim i postdiplomskim studijama &#8222;jednog privatnog univerziteta&#8220; ali je izbegao da otkrije svoj pravi identitet uz napomenu <em>&#8222;da se plaši lične osvete onih na čiju štetu je presuđivao u okviru Wikipedia&#8220;</em>.</p>
<p>Pre par nedelja uredništvo magazina dodalo je opasku urednika na kraju pomenutog članka u kojoj tvrdi kako je &#8222;ugledni profesor&#8220; promenio svoje mišljenje i autoru članka otkrio svoj pravi identitet &#8222;nesvršenog studenta&#8220; koji još nije zaradio ni &#8222;D&#8220; od doktorata koje pominje <a href="http://web.archive.org/web/20060111060701/http://en.wikipedia.org/wiki/User:Essjay" target="_blank">u svojoj biografiji</a> a da je kao osnovni izvor za svoj rad na enciklopediji većinom koristio literaturu poput <em>&#8222;Katolicizma za glupane&#8220; (Catholicism for Dummies)</em>. Prema tvrdnjama Vankuverskog dnevnika <a href="http://vancouver.24hrs.ca/" target="_blank"><em>24 časa (24 Hours)</em></a> za otkriće pravog identiteta <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Essjay" target="_blank">&#8222;profesora Essjay&#8220;</a> zaslužan je kritičar Wikipedia <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Daniel_Brandt" target="_blank">Danijel Brend</a> koji je svoje otkriće prvi dojavio New Yorker magazinu i tako <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Essjay" target="_blank">pokrenuo skandal</a>.</p>
<p>Kako bilo, &#8222;lažni profesor&#8220; se povukao sa Wikipedia, uz žaljenje i izvinjenje zajednici, a na zahtev Džimba Vejlsa, osnivača enciklopedije, koji kaže da <em>&#8222;je enciklopedija zasnovana na dva stuba &#8211; poverenju i toleranciji, te da u takvom okruženju nema mesta onima poput Essjay&#8220;</em>.</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/internet/lazni-profesor/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>A koliko ugljen-dioksida vi emitujete?</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/globalizacija/a-koliko-ugljen-dioksida-vi-emitujete/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/globalizacija/a-koliko-ugljen-dioksida-vi-emitujete/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 24 Feb 2007 21:06:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Globalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Deca]]></category>
		<category><![CDATA[Ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/?p=313</guid>
		<description><![CDATA[Ako i britanski klinci <a href="http://blog.velickovic.net/globalizacija/ne-mogu-deca-da-spavaju/" target="_blank">znaju koji problemi muče planetu Zemlju</a> red bi bio da svi otkrijemo koliko sami ili porodično doprinosimo emisiji ugljenika i ugljen-dioksida u atmosferu voljene nam majčice. Jednostavnom <a href="http://www.google.com/search?client=opera&#38;rls=en&#38;q=carbon+calculator&#38;sourceid=opera&#38;num=25&#38;ie=utf-8&#38;oe=utf-8" target="_blank">pretragom za Ugljeničnim kalkulatorom</a> dobićete preko 1,100,000 veza a da ne bi ste gubili vreme, koje je jelte u ovom slučaju višeznačno dragoceno, preporučiću vam dve veze na kojima možete dobiti osnovne informacije tipa "koliko" i "kako da to smanjim" ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Ako i britanski klinci <a href="http://blog.velickovic.net/globalizacija/ne-mogu-deca-da-spavaju/" target="_blank">znaju koji problemi muče planetu Zemlju</a> red bi bio da svi otkrijemo koliko sami ili porodično doprinosimo emisiji ugljenika i ugljen-dioksida u atmosferu voljene nam majčice. Jednostavnom <a href="http://www.google.com/search?client=opera&amp;rls=en&amp;q=carbon+calculator&amp;sourceid=opera&amp;num=25&amp;ie=utf-8&amp;oe=utf-8" target="_blank">pretragom za Ugljeničnim kalkulatorom</a> dobićete preko 1,100,000 veza a da ne bi ste gubili vreme, koje je jelte u ovom slučaju višeznačno dragoceno, preporučiću vam dve veze na kojima možete dobiti osnovne informacije tipa &#8222;koliko&#8220; i &#8222;kako da to smanjim&#8220;.</p>
<p><a href="http://www.safeclimate.net/calculator/index.php" target="_blank">Digitron</a> na prezentaciji <a href="http://www.safeclimate.net/" target="_blank">Safe Climate</a> omogućiće vam da približno odredite količinu ugljen-dioksida koji vaše domaćinstvo mesečno/godišnje emituje u atmosferu. Skrećem vam pažnju da prilikom izbora države iz koje dolazite odaberete neku nama sličnu zemlju, recimo Bugarska, koja ne koristi nuklearke već ugalj i hidrocentrale za proizvodnju električne energije. Nažalost ovaj digitron ne uzima u obzir količinu otpada koji vaše domaćinstvo proizvodi na mesečnom i godišnjem nivou (kubni metar smeća u atmosferu emituje oko 30 kilograma ugljen-dioksida).</p>
<p>U okviru prezentacije <a href="http://www.stopglobalwarming.org/" target="_blank">Stop Global Warming</a> nalazi se <a href="http://www.stopglobalwarming.org/carboncalculator.asp" target="_blank">digitron druge vrste</a> koji vam predlaže šta možete da promenite u svom domaćinstvu, navikama u vožnji i načinu života i na vaše oči preračunava koliko ćete smanjiti emisiju ugljen-dioksida i naravno koliko uštedeti u novcu.</p>
<p>Usput, kad se budete preračunali znajte da je za &#8222;preradu&#8220; samo jedne tone ugljen-dioksida koju vaše domaćinstvo emituje u atmosferu potrebno da se zasadi 380 novih stabala drveta ili da isti broj već postoji u prirodi! Sa druge strane ne zaboravite da je, po nekim statistikama, za prosečnu potrošnju papirne galanterije (novine, ambalaža, kartoni i slično) pojedinca potrebno iseći 2 drveta obima 30 centimetara.</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/globalizacija/a-koliko-ugljen-dioksida-vi-emitujete/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
