<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Veličković::blog &#187; Globalizacija</title>
	<atom:link href="http://blog.velickovic.net/tag/globalizacija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://blog.velickovic.net</link>
	<description>Pragmatični zapisi skeptičnog cinika ili ti o svemu i svačemu pomalo</description>
	<lastBuildDate>Fri, 27 Jan 2012 11:08:49 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.3.1</generator>
		<item>
		<title>Najpoštovaniji</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/posao/najpostovaniji/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/posao/najpostovaniji/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 05 Mar 2008 19:47:51 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Posao]]></category>
		<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Globalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[ICT]]></category>
		<category><![CDATA[Konkurentnost]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Tržište]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/posao/najpostovaniji/</guid>
		<description><![CDATA[<a href="http://money.cnn.com/" target="_blank">CNN Money</a> je nedavno objavio svoju listu kompanija na američkom i svetskom tržištu kojima se poslovni ljudi u Americi najviše dive ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://money.cnn.com/" target="_blank">CNN Money</a> je nedavno objavio svoju listu kompanija na svetskom i američkom tržištu čije rezultate poslovni ljudi u Americi najviše cene. Na prvom mestu je kompanija <a href="http://www.apple.com/" target="_blank">Apple</a>. Od &#8222;džinova&#8220; novih tehnologija na listi naj-20 su još samo <a href="http://www.google.com">Google</a> (4.), <a href="http://www.microsoft.com" target="_blank">Microsoft</a> (17.) i <a href="http://www.cisco.com" target="_blank">Cisco Systems</a> (19.) .</p>
<p>Zanimljivo je da se u <a href="http://money.cnn.com/magazines/fortune/mostadmired/2008/top20/index.html" target="_blank">10 kompanija</a> sa &#8222;najviše razloga za zavist&#8220; našla samo jedna međunarodna korporacija čije je sedište izvan Sjedinjenih Američkih Država &#8211; japanska <a href="http://www.toyota.com/">Toyota Motor</a> na 5. mestu dok se na <a href="http://money.cnn.com/magazines/fortune/globalmostadmired/2008/top20/index.html" target="_blank">listi naj-20 kompanija u Svetu</a> Toyota našla na zavidnom 3. mestu iza Apple-a i konglomerata <a href="http://www.berkshirehathaway.com/" target="_blank">Berkshire Hathaway</a>-a na čijem je čelu <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Warren_Buffett" target="_blank">Warren Buffett</a>.</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/posao/najpostovaniji/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Providan si kao prozor</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/politika/providan-si-kao-prozor/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/politika/providan-si-kao-prozor/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 24 Feb 2008 06:55:36 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Globalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/politika/providan-si-kao-prozor/</guid>
		<description><![CDATA[<p style="text-align:center;"><a href="http://www.tuvaluislands.com/" target="_blank"><img src="http://www.tuvaluislands.com/photos/shipwrecks/2007_van_camp1_s2.jpg" alt="Olupina broda na Tuvalu ostrvima (c) Paeniu family" /></a></p>

<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Tuvalu" target="_blank">Ostrva Tuvalu</a>, smeštena u Pacifičkom okeanu, prostiru se na "celih" 26 kvadratnih kilometara i najmanja su država na svetu po broju stanovnika (oko 12,000). Ova "minijaturna" nacija koja je svoju nezavisnost od Velike Britanije "izvojevala" 1978. godine, zbog <a href="http://www.tuvaluislands.com/warming.htm" target="_blank">nemara ostatka Sveta spram klimatskih promena</a> suočena je sa mogućnošću nestanka. Kroz 50 godina, kako sada stvari stoje, četiri ostrva i 5 atola na kojima se prostire Tuvalu naći će se ispod površine okeana. Proteklih godina, apeli predstavnika Tuvalua na savest čovečanstva nisu urodili plodom a hoće li u budućnosti ostaje da se vidi!

Na drugom kraju Sveta, jedna druga nacija, sa daleko bogatijom tradicijom i istorijom, uverena je da joj, slično stanovnicima ostrva Tuvalu, preti nestajanje zbog nerazumevanja "velikog Sveta" i nepravde koja joj je učinjena. Razlika između ove dve nacije koje, pretpostavljam, i ne znaju jedna za drugu, je što Tuvaluanci svoje tvrdnje mogu da potkrepe <a href="http://www.tuvaluislands.com/weather/tides_2.html" target="_blank">konkretnim dokazima</a> dok su, s' druge strane, srpske tvrdnje o nepravdi i nerazumevanju zasnovane na imbecilnoj veri u stvarnost legendi i svakodnevnog življenja u pohabanim istorijskim mitovima ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align:center;"><a href="http://www.tuvaluislands.com/" target="_blank"><img src="http://www.tuvaluislands.com/photos/shipwrecks/2007_van_camp1_s2.jpg" alt="Olupina broda na Tuvalu ostrvima (c) Paeniu family" /></a></p>
<p><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Tuvalu" target="_blank">Ostrva Tuvalu</a>, smeštena u Pacifičkom okeanu, prostiru se na &#8222;celih&#8220; 26 kvadratnih kilometara i najmanja su država na svetu po broju stanovnika (oko 12,000). Ova &#8222;minijaturna&#8220; nacija koja je svoju nezavisnost od Velike Britanije &#8222;izvojevala&#8220; 1978. godine, zbog <a href="http://www.tuvaluislands.com/warming.htm" target="_blank">nemara ostatka Sveta spram klimatskih promena</a> suočena je sa mogućnošću nestanka. Kroz 50 godina, kako sada stvari stoje, četiri ostrva i 5 atola na kojima se prostire Tuvalu naći će se ispod površine okeana. Proteklih godina, apeli predstavnika Tuvalua na savest čovečanstva nisu urodili plodom a hoće li u budućnosti ostaje da se vidi!</p>
<p>Na drugom kraju Sveta, jedna druga nacija, sa daleko bogatijom tradicijom i istorijom, uverena je da joj, slično stanovnicima ostrva Tuvalu, preti nestajanje zbog nerazumevanja &#8222;velikog Sveta&#8220; i nepravde koja joj je učinjena. Razlika između ove dve nacije koje, pretpostavljam, i ne znaju jedna za drugu, je što Tuvaluanci svoje tvrdnje mogu da potkrepe <a href="http://www.tuvaluislands.com/weather/tides_2.html" target="_blank">konkretnim dokazima</a> dok su, s&#8217; druge strane, srpske tvrdnje o nepravdi i nerazumevanju zasnovane na imbecilnoj veri u stvarnost legendi i svakodnevnog življenja u pohabanim istorijskim mitovima. </p>
<p>Srbija se danas, na početku XXI veka, sa izazovima &#8222;odbeglog&#8220; Sveta suočava slično orkestru sa Titanika &#8211; upornim negiranjem stvarnosti koje se, zavisno od društvenog položaja, manifestuje na razičite načine. Ima tu svega &#8211; od promuklog krika za kosmičkom Pravdom, preko primitivnog pravdanja gluposti mase, pa sve do, posledično, bestijalnog iživljavanja nad svim onim što u svesti &#8222;srpskijeh ameba&#8220; (&#8222;niti momak, nit&#8217; đevojka&#8220;, humani nusproizvodi obrazovnog sistema jednog samoizolovanog društva, o.a.) predstavlja simbole spoljnog i različitog. U Srbiji danas sve ono što je &#8222;različito&#8220; (nejedinstveno o.a.) postaje žrtva nemoći većine jednog naroda i njegove elite (čuj, elite!) da se nepristrasno, bez mitskih emocija, suoči sam sa sobom i svojim (ne)delima iz bliske i dalje prošlosti. Sve ono što je u Srbiji danas &#8222;različito&#8220; samim tim je i u sukobu sa predstavom Sveta jedne, u svakom pogledu, zanemoćale nacije, izmorene životom bez života, bivstvovanjem u svetu legendi i mitova, većinski uverene u sopstvenu samodovoljnost i samoprojektovanu posebnost, zastrašene tranzicijom i socio-tehnološkim napretkom, konačno, jedne većinski bezvoljne i bezidejne nacije spremne da oćuti i istrpi svaku glupost koja joj se ponudi. </p>
<p>Ako nije nemoć otkuda toliko nasilje i bes? Ako je Svet u krivu kako to da su samo Srblji u pravu (<a href="http://blog.velickovic.net/politika/kosovo-ne-damo-dok-srbiju-ne-rasprodamo/" target="_blank">Ruse ne računam oni su tu ionako samo zbog para</a>)? Ako je u pitanju Pravda kako to da važi samo za 15 odsto teritorije a ne i za stotine hiljada Albanaca koji u Srbiji nemaju ni pravo glasa? Ako ima ideja i vizija budućnosti kako se sjediniše (navodno) različiti polovi političkog i društvenog života? Ako nije samodovoljnost i, navodna, posebnost kako je policija (državni instrument sile o.a.) lakonski dozvolila paljenje (probranih) stranih ambasada? Ako nije bezvoljnost zašto su ulice bile sablasno puste 17. februara a demonstranti za &#8222;veliki&#8220; miting skupljani s&#8217; konca i konopca? Ako ne živimo u iracionalnom kako onda ne vidimo da koliko sutra isto ono opravdanje za razbijanje &#8222;providnih prozora&#8220; ambasada može biti primenjeno i na nas, naše porodice, prijatelje, poznanike, sugrađane?</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/politika/providan-si-kao-prozor/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Godina krompira</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/globalizacija/godina-krompira/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/globalizacija/godina-krompira/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 07 Jan 2008 19:23:50 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Globalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Hrana]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/globalizacija/godina-krompira/</guid>
		<description><![CDATA[Sastavljen od 80 odsto vode, bogat kalijumom i magnezijumom, sa velikom količinom vitamina C (šest krompira upotpunjuju dnevne potrebe odraslog čoveka) i vitaminima iz grupe B (posebno B1, B2 i B6), najbogatiji biljni izvor belančevina (150 grama pokriva dnevne potrebe i obezbeđuje potrebnu energiju), <a href="http://www.potato2008.org/en/index.html" target="_blank">krompiru je, zasluženo, dodeljena 2008. godina</a> od strane <a href="http://www.fao.org/" target="_blank">Agencije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Nacija (FAO)</a> ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Sastavljen od 80 odsto vode, bogat kalijumom i magnezijumom, sa velikom količinom vitamina C (šest krompira upotpunjuju dnevne potrebe odraslog čoveka) i vitaminima iz grupe B (posebno B1, B2 i B6), najbogatiji biljni izvor belančevina (150 grama pokriva dnevne potrebe i obezbeđuje potrebnu energiju), <a href="http://www.potato2008.org/en/index.html" target="_blank">krompiru je, zasluženo, dodeljena 2008. godina</a> od strane <a href="http://www.fao.org/" target="_blank">Agencije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Nacija (FAO)</a>. </p>
<p>Krompir je &#8222;prepoznat&#8220; kao efikasan vid borbe protiv gladi i siromaštva, između ostalog, jer je idealan za gajenje u predelima sa manjkom obradivog zemljišta i viškom (proste) radne snage &#8211; uslovi koji karakterišu većinu nerazvijenih i zemalja u razvoju. Proizvodnjom krompira se za kraće vreme, na manje obradivog zemljišta, i u raznolikim klimatskim uslovima proizvodi više hranjivih materija nego uzgojem bilo koje druge poljoprivredne kulture. Gotovo 85 odsto mase krompira može se koristiti u ljudskoj ishrani za razliku od žitarica kod kojih ovaj procenat dostiže &#8222;jedva&#8220; 50 odsto.</p>
<p><a href="http://www.fao.org/" target="_blank">Agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Nacija (FAO)</a> planira da za početak <a href="http://www.potato2008.org/en/index.html" target="_blank">&#8222;promoviše&#8220; proizvodnju krompira</a> što bi, na duže staze, trebalo da rezultira povećanjem <strong>održive proizvodnje</strong> ove kulture u manje razvijenim zemljama. Na ruku im svakako ide i trend &#8222;izmeštanja&#8220; proizvodnje krompira iz razvijenih u nerazvijene i zemlje u razvoju, započet 2005. godine kada su potonje po prvi put obimom proizvodnje krompira nadmašile ekonomski moćnije i tehnološki naprednije poljoprivrede. Premda, treba to priznati, najveće zasluge za ovaj trend imaju Kina, kao najveći proizvođač krompira na Svetu, i Indija koje zajedno &#8222;drže&#8220; trećinu ukupne svetske proizvodnje.</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/globalizacija/godina-krompira/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>4</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Najgluplji poslovni potezi u 2007.</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/crtice/najgluplji-poslovni-potezi-u-2007/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/crtice/najgluplji-poslovni-potezi-u-2007/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 21 Dec 2007 10:04:54 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Crtice]]></category>
		<category><![CDATA[Globalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Humor]]></category>
		<category><![CDATA[ICT]]></category>
		<category><![CDATA[Posao]]></category>
		<category><![CDATA[Zabava]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/crtice/najgluplji-poslovni-potezi-u-2007/</guid>
		<description><![CDATA[Fortune magazin objavio je svoju listu 101-og najglupljeg poslovnog poteza u ovoj godini. Topla preporuka i garantovano dobra zabava za predstojeći vikend &#8230; a podsećanja radi o nekima od najglupljih poslovnih poteza pisano je i na ovom blogu. &#160;&#169; Bratislav Veličković a.k.a. Veličković::blog Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://money.cnn.com/magazines/fortune/" target="_blank">Fortune magazin</a> objavio je svoju <a href="http://money.cnn.com/magazines/fortune/101dumbest/2007/" target="_blank">listu 101-og najglupljeg poslovnog poteza</a> u ovoj godini. Topla preporuka i garantovano dobra zabava za predstojeći vikend &#8230; a podsećanja radi o nekima od najglupljih poslovnih poteza <a href="http://blog.velickovic.net/crtice/virtuelna-crkva/" target="_blank">pisano je i na ovom blogu</a>. </p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p><p><a class="a2a_dd a2a_target addtoany_share_save" href="http://www.addtoany.com/share_save#url=http%3A%2F%2Fblog.velickovic.net%2Fcrtice%2Fnajgluplji-poslovni-potezi-u-2007%2F&amp;title=Najgluplji%20poslovni%20potezi%20u%202007." id="wpa2a_2"><img src="http://blog.velickovic.net/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_171_16.png" width="171" height="16" alt="Share"/></a></p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/crtice/najgluplji-poslovni-potezi-u-2007/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Lepotice pod šatrom</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/crtice/lepotice-pod-satrom/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/crtice/lepotice-pod-satrom/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 12 Dec 2007 08:28:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Crtice]]></category>
		<category><![CDATA[Globalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Zabava]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/crtice/lepotice-pod-satrom/</guid>
		<description><![CDATA[Moamer Gadafi doveo je u neprijatnu situaciju svoje domaćine u Francuskoj zahtevom da mu se tokom petodnevnog boravka u ovoj zemlji omogući da podigne rezidencijalni beduinski šator u blizini Jelisejskih polja. Opravdanje &#8211; libijski vođa pati od klaustrofobije. Lokacija za šator, koji bi libijskom Predsedniku služio za prijem gostiju (zvaničnih i nezvaničnih), je nađena u [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Moamer Gadafi doveo je u neprijatnu situaciju svoje domaćine u Francuskoj zahtevom da mu se tokom petodnevnog boravka u ovoj zemlji omogući da podigne rezidencijalni beduinski šator u blizini Jelisejskih polja. Opravdanje &#8211; libijski vođa pati od klaustrofobije. Lokacija za šator, koji bi libijskom Predsedniku služio za prijem gostiju (zvaničnih i nezvaničnih), je nađena u vrtu barona Gistava de Rotšilda ali kontroverze oko &#8222;liste posetilaca&#8220; i dalje ostaju. Naime, pred polazak u Francusku Gadafi je kao ciljeve posete naveo i želju da poseti proizvodne pogone Renoa te da u svom <a href="http://english.sabah.com.tr/4DDA58B6FBE44BE98823A29DC0046FFE.html" target="_blank">šatoru &#8222;ugosti&#8220; 200 francuskih lepotica</a>. Beduinski šator u sred Pariza, bez obizra šta se u njemu bude dešavalo, je mala cena poređeno sa ugovorim vrednim 15 milijardi američkih dolara koje Gadafi treba da potpiše sa francuskim partnerima pre svog povratka u Libiju za par dana.</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p><p><a class="a2a_dd a2a_target addtoany_share_save" href="http://www.addtoany.com/share_save#url=http%3A%2F%2Fblog.velickovic.net%2Fcrtice%2Flepotice-pod-satrom%2F&amp;title=Lepotice%20pod%20%C5%A1atrom" id="wpa2a_4"><img src="http://blog.velickovic.net/wp-content/plugins/add-to-any/share_save_171_16.png" width="171" height="16" alt="Share"/></a></p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/crtice/lepotice-pod-satrom/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Poslovni rizik u 2008.</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/posao/poslovni-rizik-u-2008/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/posao/poslovni-rizik-u-2008/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 10 Nov 2007 09:07:51 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Posao]]></category>
		<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Globalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Rizik]]></category>
		<category><![CDATA[Tržište]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/posao/poslovni-rizik-u-2008/</guid>
		<description><![CDATA[Kompanija <a href="http://www.ey.com/">Ernst&#038;Yang</a> objavila je <a href="http://www.ey.com/global/content.nsf/International/AABS_-_Strategic_Business_Risk_Report_2008" target="_blank">izveštaj o globalnim poslovnim rizicima za 2008. godinu</a> u kojem analizira najvažnije postojeće i mogućih (nadolazećih) opasnosti za kompanije koje posluju globalno u različitim sektorima. Izveštaj je urađen na osnovu mišljenja više od 70 analitičara iz 20 disciplina a pojedinačni izveštaji po sektorima očekuju se kasnije ove godine. Prvih deset strateških rizika za globalno poslovanje, sudeći po izveštaju, su ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Kompanija <a href="http://www.ey.com/" target="_blank">Ernst&#038;Yang</a> objavila je <a href="http://www.ey.com/global/content.nsf/International/AABS_-_Strategic_Business_Risk_Report_2008" target="_blank">izveštaj o globalnim poslovnim rizicima za 2008. godinu</a> u kojem analizira najvažnije postojeće i mogućih (nadolazećih) opasnosti za kompanije koje posluju globalno u različitim sektorima. Izveštaj je urađen na osnovu mišljenja više od 70 analitičara iz 20 disciplina a pojedinačni izveštaji po sektorima očekuju se kasnije ove godine.</p>
<p>Prvih deset strateških rizika za globalno poslovanje, sudeći po izveštaju, su:</p>
<ol>
<li>Promena zakonske regulative i načina poslovanja</li>
<li>Potresi na svetskom finansijskom tržištu</li>
<li>Starenje potrošača i radne snage</li>
<li>Nemogućnost kapitalizacije na novim tržištima</li>
<li>Ukrupnjavanje/tranzicija industrije</li>
<li>Energetski šok</li>
<li>Izvršavanje strateških transakcija</li>
<li>Inflacija troškova</li>
<li>Radikalni potezi u zaštiti okoline</li>
<li>Promene u navikama potrošača</li>
</ol>
<p>Prema izveštaju 5 mogućih strateških rizika u narednim godinama za globalno poslovanje su:</p>
<ul>
<li>&#8222;Rat&#8220; za talente</li>
<li>Epidemije zaraznih bolesti na globalnom nivou</li>
<li>Uspon privatnih investicionih fondova</li>
<li>Nemogućnost/nedostatak inovacije</li>
<li>i svakako najopasniji &#8211; nazadovanje kineskog &#8222;privrednog čuda&#8220;</li>
</ul>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/posao/poslovni-rizik-u-2008/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Za smrt &#8211; pozovi DHL</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/za-smrt-pozovi-dhl/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/za-smrt-pozovi-dhl/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 08 Nov 2007 15:59:52 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Svakodnevnica]]></category>
		<category><![CDATA[Globalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Obrazovanje]]></category>
		<category><![CDATA[Posao]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Tržište]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/za-smrt-pozovi-dhl/</guid>
		<description><![CDATA[Poslednja dva meseca dobar deo slobodnog vremena posvetio sam kupovini <a href="http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/back-to-school-srpska-verzija/" target="_blank">knjiga za školicu</a> (biće specijal o iskustvima sa "ekspres" i inim dostavama knjiga iz inostranstva). No pošto su za učenje na <a href="http://www.lse.ac.uk/" target="_blank">mojoj školi</a> neophodni i vodiči evo faktografskog uvida u efikasnost kompanija koje se diče "brzom" isporukom "brzih pošiljki"]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Poslednja dva meseca dobar deo slobodnog vremena posvetio sam kupovini <a href="http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/back-to-school-srpska-verzija/" target="_blank">knjiga za školicu</a> (biće specijal o iskustvima sa &#8222;ekspres&#8220; i inim dostavama knjiga iz inostranstva). No pošto su za učenje na <a href="http://www.lse.ac.uk/" target="_blank">mojoj školi</a> neophodni i vodiči evo faktografskog uvida u efikasnost kompanija koje se diče &#8222;brzom&#8220; isporukom &#8222;brzih pošiljki&#8220;:</p>
<table width="98%" rules="rows">
<tr>
<td colspan="3">&nbsp;</td>
</tr>
<tr>
<td>2-11-07, 20:00</td>
<td>London-Heathrow &#8211; UK</td>
<td>Pošiljka preuzeta</td>
</tr>
<tr>
<td>2-11-07, 20:57</td>
<td>London-Heathrow &#8211; UK</td>
<td>Pošiljka izvozno procesirana u mestu otpreme</td>
</tr>
<tr>
<td>2-11-07, 21:10</td>
<td>London-Heathrow &#8211; UK</td>
<td>Napustilo skladište DHL-a u London-Heathrow &#8211; UK</td>
</tr>
<tr>
<td>2-11-07, 21:13</td>
<td>London-Heathrow &#8211; UK</td>
<td>Prispelo u skladište DHL-a u London-Heathrow &#8211; UK</td>
</tr>
<tr>
<td>2-11-07, 22:37</td>
<td>London-Heathrow &#8211; UK</td>
<td>Napustilo skladište DHL-a u London-Heathrow &#8211; UK</td>
</tr>
<tr>
<td>2-11-07, 23:43</td>
<td>London-Heathrow &#8211; UK</td>
<td>Napustilo skladište DHL-a u London-Heathrow &#8211; UK</td>
</tr>
<tr>
<td>2-11-07, 23:43</td>
<td>London-Heathrow &#8211; UK</td>
<td>Pošiljka u tranzitu kroz London-Heathrow &#8211; UK</td>
</tr>
<tr>
<td>3-11-07, 01:20</td>
<td>East Midlands &#8211; UK</td>
<td>Prispelo u skladište DHL-a u East Midlands &#8211; UK</td>
</tr>
<tr>
<td>5-11-07, 00:48</td>
<td>Leipzig &#8211; Germany</td>
<td>Prispelo u skladište DHL-a u Leipzig &#8211; Germany</td>
</tr>
<tr>
<td>5-11-07, 05:38</td>
<td>Leipzig &#8211; Germany</td>
<td>Napustilo skladište DHL-a u Leipzig &#8211; Germany</td>
</tr>
<tr>
<td>5-11-07, 08:53</td>
<td>Sofia &#8211; Bulgaria</td>
<td>Prispelo u skladište DHL-a u Sofia &#8211; Bulgaria</td>
</tr>
<tr>
<td>5-11-07, 10:09</td>
<td>Sofia &#8211; Bulgaria</td>
<td>Napustilo skladište DHL-a u Sofia &#8211; Bulgaria</td>
</tr>
<tr>
<td>5-11-07, 13:50</td>
<td>Skopje &#8211; Macedonia</td>
<td>Prispelo u servisni centar DHL-a destinacije</td>
</tr>
<tr>
<td>5-11-07, 13:53</td>
<td>Skopje &#8211; Macedonia</td>
<td>Pošiljka stigla na pogrešnu lokaciju. Prosledjena na tačnu adresu</td>
</tr>
<tr>
<td>5-11-07, 18:39</td>
<td>Skopje &#8211; Macedonia</td>
<td>Pošiljka je zadržana</td>
</tr>
<tr>
<td>6-11-07, 19:23</td>
<td>Skopje &#8211; Macedonia</td>
<td>Napustilo skladište DHL-a u Skopje &#8211; Macedonia</td>
</tr>
<tr>
<td>6-11-07, 23:26</td>
<td>Leipzig &#8211; Germany</td>
<td>Pošiljka stigla na pogrešnu lokaciju. Prosledjena na tačnu adresu</td>
</tr>
<tr>
<td>7-11-07, 02:40</td>
<td>Leipzig &#8211; Germany</td>
<td>Napustilo skladište DHL-a u Leipzig &#8211; Germany</td>
</tr>
<tr>
<td>7-11-07, 03:52</td>
<td>Bergamo &#8211; Italy</td>
<td>Prispelo u skladište DHL-a u Bergamo &#8211; Italy</td>
</tr>
<tr>
<td>7-11-07, 08:12</td>
<td>Bergamo &#8211; Italy</td>
<td>Napustilo skladište DHL-a u Bergamo &#8211; Italy</td>
</tr>
<tr>
<td>7-11-07, 12:01</td>
<td>Belgrade &#8211; Serbia, Republic of</td>
<td>Prispelo u skladište DHL-a u Belgrade &#8211; Serbia, Republic of</td>
</tr>
<tr>
<td>7-11-07, 12:17</td>
<td>Belgrade &#8211; Serbia, Republic of</td>
<td>Prispelo u servisni centar DHL-a destinacije</td>
</tr>
<tr>
<td>7-11-07, 12:39</td>
<td>Belgrade &#8211; Serbia, Republic of</td>
<td>Prispelo u servisni centar DHL-a destinacije</td>
</tr>
<tr>
<td>7-11-07, 17:21</td>
<td>Belgrade &#8211; Serbia, Republic of</td>
<td>Prosleđeno na dostavu</td>
</tr>
<tr>
<td>8-11-07, 15:54</td>
<td>Kragujevac &#8211; Serbia, Republic of</td>
<td>Pošiljka isporučena</td>
</tr>
<tr>
<td colspan="3">&nbsp;</td>
</tr>
</table>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/svakodnevnica/za-smrt-pozovi-dhl/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>6</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ekonomist oživeo Boga</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/religija/ekonomist-oziveo-boga/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/religija/ekonomist-oziveo-boga/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 03 Nov 2007 09:31:51 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Religija]]></category>
		<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Globalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Mediji]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/religija/ekonomist-oziveo-boga/</guid>
		<description><![CDATA[Ubrzanjem procesa globalizacije u drugoj polovini XX veka, nakon gotovo tristotine godina evolutivnog razvoja, mnogima se "učinilo" kako je religiji (verovanja, običaji i rituali o.a.) zadat konačan udarac, te da ova opšta odrednica čovečanstva kroz prethodne milenijume nema šta da traži u XXI veku. Takvo uverenje možda je najbolje izrazio <a href="http://www.economist.com/" target="_blank">časopis Ekonomist</a> kada je u milenijumskom izdanju, 23. decembra 1999. godine (sic!), <a href="http://www.economist.com/diversions/millennium/displayStory.cfm?Story_ID=347578" target="_blank">objavio umrlicu Bogu (Religiji o.a.)</a> sa sve britkim opisom uspona i padova u životu pomenutog ... al' ne lezi vraže ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align:center;"><img src="http://www.economist.com/images/20071103/20071103issuecovUS400.jpg" alt="Ekonomist ozivljava Boga i Religiju" /><br />Naslovna strana <a href="http://www.economist.com/printedition/index.cfm?d=20071103" target="_blank">Ekonomista od 3. novembra 2007.</a></p>
<p>Ubrzanjem procesa globalizacije u drugoj polovini XX veka, nakon gotovo tristotine godina evolutivnog razvoja, mnogima se &#8222;učinilo&#8220; kako je religiji (verovanja, običaji i rituali o.a.) zadat konačan udarac, te da ova opšta odrednica čovečanstva kroz prethodne milenijume nema šta da traži u XXI veku. Takvo uverenje možda je najbolje izrazio <a href="http://www.economist.com/" target="_blank">časopis Ekonomist</a> kada je u milenijumskom izdanju, 23. decembra 1999. godine (sic!), <a href="http://www.economist.com/diversions/millennium/displayStory.cfm?Story_ID=347578" target="_blank">objavio umrlicu Bogu (Religiji o.a.)</a> sa sve britkim opisom uspona i padova u životu pomenutog. </p>
<p>Osam godina kasnije časopis Ekonomist objavljuje <a href="http://www.economist.com/opinion/displaystory.cfm?story_id=10015255" target="_blank">specijalni dodatak</a> na 18 stranica pod naslovom &#8222;Novi religiozni sukobi&#8220; posvećen rastućem uticaju religije na politiku i njeno povećano prisustvo u svim sferama javnog života XXI veka. U <a href="http://www.economist.com/opinion/displayStory.cfm?Story_ID=10063829" target="_blank">uvodniku broja</a> Ekonomist tvrdi kako će <em>&#8222;u ovom veku Vera uzdrmati politiku u svakom kutku Planete&#8220;</em> uz opasku da će uticaj Vere na politiku biti <em>&#8222;najmanji tamo gde su država i Crkva potpuno odvojene&#8220;</em> (sekularna društva o.a.). </p>
<p>Jedan od primera nove uloge Religije u životu pojedinaca i nacija je Nigerija u kojoj preko 90% muslimana i gotovo 80% hrišćana svoje samoodređenje identifikuje sa verom kojoj pripada. U Nigeriji više od četvrt veka besni (glavni) ekonomsko-religijski sukob između muslimanskog severa i hrišćanskog juga koji je do sada odneo gotovo 20,000 žrtava kao i unutar konfesionalni sukobi manjeg intenziteta između šiita i sunita, odnosno, katolika i protestanata. Nigerija, sa preko 140 miliona stanovnika, ujedno je i afrička zemlja sa najvećim brojem poštovalaca izvornih animističkih kultova i verovanja.</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/religija/ekonomist-oziveo-boga/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Staro i novo</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/zanimljivosti/staro-i-novo/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/zanimljivosti/staro-i-novo/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 29 Sep 2007 10:31:19 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[Globalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/?p=518</guid>
		<description><![CDATA[Sopstveno mišljenje o odnosu novog i starog u arhitekturi, a koje slobodno možemo primeniti i na druge oblasti ljudskog delanja, <a href="http://www.paul-andreu.com" target="_blank">francuski arhitekta Pol Andre</a> daje u <a href="http://english.people.com.cn/90001/90782/90873/6272841.html" target="_blank">intervjuu kineskom dnevniku People's China Daily</a>:

<em>"Verujem da staro i moderno treba da žive zajedno uz međusobno poštovanje. Stare gradove ne treba pretvarati u mrtve gradove, gde sve mora da izgleda starinski, ili mora da bude ... ali istovremeno treba voditi i računa da se stari izgled (arhitektonski o.a.) ne narušava."</em> ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align:center;"><a href="http://www.paul-andreu.com/pages/projets_recents_operapek_g.html" target="_blank"><img src="http://blog.velickovic.net/wp-content/uploads//chinese-theatre.jpg" width="400" height="268" alt="Kineski nacionalni teatar" title="Kineski nacionalni teatar" /></a></p>
<p>Sopstveno mišljenje o odnosu novog i starog u arhitekturi, a koje slobodno možemo primeniti i na druge oblasti ljudskog delanja, <a href="http://www.paul-andreu.com" target="_blank">francuski arhitekta Pol Andre</a> daje u <a href="http://english.people.com.cn/90001/90782/90873/6272841.html" target="_blank">intervjuu kineskom dnevniku People&#8217;s China Daily</a>:</p>
<p><em>&#8222;Verujem da staro i moderno treba da žive zajedno uz međusobno poštovanje. Stare gradove ne treba pretvarati u mrtve gradove, gde sve mora da izgleda starinski, ili mora da bude &#8230; ali istovremeno treba voditi i računa da se stari izgled (arhitektonski o.a.) ne narušava.&#8220;</em></p>
<p>Pol Andre je arhitekta koji je projektovao novu zgradu kineskog nacionalnog teatra &#8211; 150,000 kvadratnih metara stakla i titanijuma zamišljenih kao da plutaju iznad veštačkog jezera. U zgradi u kojoj se pored dva pozorišta (1,040 mesta) nalaze i koncertna dvorana (2,017 mesta) i opera (2,416 mesta), u utorak je održana prva premijera kojoj su, kao počasni gosti, <a href="http://afp.google.com/article/ALeqM5iV2HOZ8BALceAs1qnrKjuXqlap9Q" target="_blank">prisustvovali kako graditelji tako i prethodni (iseljeni) stanari</a>. Zgrada se nalazi u neposrednoj blizini trga Tjenanmen i <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Forbidden_City" target="_blank">Zabranjenog Grada</a>. Stalno prisutne kontroverze oko futurističkog izgleda Andreovih zgrada nisu se mogle izbeći ni u Kini &#8211; percepcija nesklada između izgleda novog pozorišta i okolnih zgrada građenih u skladu sa kineskom tradicijom zgradi je donela pogrdan naziv &#8222;jajeta&#8220;.</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/zanimljivosti/staro-i-novo/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Startuj me nežno</title>
		<link>http://blog.velickovic.net/zanimljivosti/startuj-me-nezno/</link>
		<comments>http://blog.velickovic.net/zanimljivosti/startuj-me-nezno/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 25 Sep 2007 18:35:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator>velickovic@blog</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[Globalizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Seks]]></category>
		<category><![CDATA[Sport]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.velickovic.net/?p=513</guid>
		<description><![CDATA[<em>"Međunarodna fudbalska asocijacija negovaće samopoštovanje žena i muškaraca širom Sveta, i kroz fudbalsku igru produbljivati poštovanje i razumevanje drugih."</em>

Naizgled sasvim korektna izjava o misiji jedne fudbalske asocijacije da nije detalja ispuštenog iz prevoda originala ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align:center;"><img src="http://blog.velickovic.net/wp-content/uploads//gay-wc2007.jpg" width="420" height="119" alt="Svetski gay šampionat 2007" title="Svetski gay šampionat 2007" /></p>
<p><em>&#8222;Međunarodna fudbalska asocijacija negovaće samopoštovanje žena i muškaraca širom Sveta, i kroz fudbalsku igru produbljivati poštovanje i razumevanje drugih.&#8220;</em></p>
<p>Naizgled sasvim korektna izjava o misiji jedne fudbalske asocijacije da nije detalja ispuštenog iz prevoda originala. Naime radi se o <a href="http://www.iglfa.org/" target="_blank">Međunarodnoj fudbalskoj asocijaciji igrača i igračica homoseksualne orijentacije</a>  &#8211; prosto rečeno &#8211; pedera i lezbijki. Na <a href="http://www.iglfa2007.org/" target="_blank">X Svetskom klupskom prvenstvu u fudbalu za pedere i lezbijke</a> koje je juče počelo u Buenos Airesu (Argentina) učestvuje 480 igrača raspoređenih u 28 timova. Ovo je prvo klupsko prvenstvo homoseksualaca koje se održava u Južnoj Americi &#8211; kontinentu koji živi za fudbal.</p>
<p>Iako organizatori tvrde kako je cilj održavanja separatnog prvenstva da se <em>&#8222;promoviše normalnost homoseksualne zajednice i iskoristi prilika za borbu protiv predrasuda koje homoseksualnost povezuju sa noćnim klubovima i promiskuitetom&#8220;</em> čini mi se da, s&#8217; jedne strane, inistiranje na različitosti &#8222;do imbecilnosti&#8220;, a s&#8217; druge, izražena želja da se homoseksualnost prihvati kao &#8222;normalna&#8220; upornim podražavanjem stvarnog sveta, zapravo stvaraju kontraefekat, još više produbljujući jaz između homoseksualne zajednice i <em>&#8222;ostatka&#8220;</em> čovečanstva.</p>
<p>&nbsp;&copy; Bratislav Veličković a.k.a. <a href="http://blog.velickovic.net/" target="_blank">Veličković::blog</a> Slobodna upotreba sadržaja uz obavezno navođenje izvora</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.velickovic.net/zanimljivosti/startuj-me-nezno/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

